1925 – Rođen Bill Haley, punim imenom William John Clifton Haley, američki pjevač i gitarista za koje se smatra da je jedan od očeva rock and rolla i prvi rock and roll star.
1947 – Rođen Ratko Divjak, jazz rock bubnjar, član grupa Dinamiti i Time, te jedan od najpriznatijih studijskih i session bubnjara.
1957 – Rani začetak Beatlesa. Na ljetnoj svečanosti St Peter’s Parish crkve, 6. 7. 1957., nastupila je grupa The Quarrymen, koju je četiri mjeseca ranije osnovao 17-godišnji John Lennon. Nešto kasnije istoga dana u back stageu prvi put u životu Lenon se susreo sa 15-godišnjim Paulom McCartneyjem, zahvaljujući zajedničkom prijatelju Ivanu Vaughanu koji je bio član Quarrymena. Biografi su zapisali da je Lennon bio fasciniran McCartneyevim poznavanjem rock and rolla i nekoliko dana kasnije pozvao ga je da se pridruži grupi. Ime sastava The Qaurrymen promijenili su 1960. godine u Silver Beatles pa onda samo u Beatles. Naziv je bio homage njihovom tadašnjem idolu Buddyju Hollyju i njegovoj pratećoj grupi The Crickets: crickets znači cvrčci, a beatles su bube. Koliko je za Veliku Britaniju ovo bio značajan istorijski trenutak pokazuje i podatak da je kraljica Elizabetha u julu 2007. godine, uz 50-godišnjicu upravo ovog događaja, britanskoj javnosti uputila osobnu poruku u kojoj je odala počast Beatlesima. Ako niste znali: Bob Molyneux, bivši policajac, otkrio je javnosti 1994. godine da ima snimku ovog spomenutog nastupa Quarrymena, koji je sam snimio isprobavajući svoj Grundig portable recorder. Na traci su zabilježene izvedbe Lonnie Doneganove pjesme “Puttin’ On The Style” i Presleyjeve “Baby, Let’s Play House”. Iako je kvalitet bio jako loš, traku je na aukciji kupio EMI za 78.500 funta. Na tržištu je bilo bootleg izdanje pod nazivom “The Quarrymen Show (The Day John met Paul”.
1971 – Umro Louis Armstrong (69), legendarni jazz pjevač i trubač. Rođen je u New Orleansu, u siromašnoj obitelji čiji su preci bili robovi. Armstrong je jedan od najvažnijih američkih muzičara 20. stoljeća. Inovativnim sviranjem trube i posebnim, hrapavim glasom te teatralnim nastupom, u velikoj mjeri je pridonio popularizaciji jazza. Počeo je svirati u 1920-im godinama i vrlo brzo se proslavio kao prvi trubač koji je izvodio solo dionice na svom instrumentu. Često je nastupao sa blues pjevačicama Bessie Smith, Ma Rainey i Albertom Hunter, a nekoliko je albuma snimio s Ellom Fitzgerald. Slavan je njegov album “Porgy and Bess” iz 1957. godine, također snimljen s Ellom. Imao je i dva singla na čelu američke top liste, “Hello Dolly!” (1964) i “What A Wonderful World” (1968). Posebno je uspješna bila “Hello Dolly”, koja je postala njegov najkomercijalniji naslov. Singl je odmah dospio na prvo mjesto pop liste, istisnuvši odatle Beatlese, a 63-godišnjeg Armstronga je učinio najstarijim liderom na top listama do tog doba. Ipak, vjerovatno globalno najprepoznatljiviji Armstrongov naslov je “When the Saints Go Marching In”. Jeste li znali: Nadimak Satchmo Louis Armstrong je dobio po skraćenici od izraza Satchelmouth – što je opis napuhanih usnica koje često imaju svirači trube. Urednik časopisa Melody Maker pozdravio je u svom tekstu Armstronga, kada je ovaj 1932. godine dolazio u London, riječima “Hello, Satchmo!” i tako je nastao nadimak po kojemu će ga znati cijeli svijet.
1974 – Započinje disco era. Na današnji dan 1974. godine do prvog mjesta Billboardove top liste stigla je disco pjesma “Rock the Boat” grupe Hues Corporation i to je prvi disco snimak na vodećem mjestu Billboard Hot 100 liste, a s prodajom od milion primjeraka smatra se prvim velikim hitom koji je otvorio disco eru, razdoblje globalne svjetske slave novog plesnog žanra. Utemeljen na funku i psihodeličnom soulu, proširio se iz prvobitne afro-američke zajednice u New Yorku i Filadelfiji najprije po cijeloj Americi a potom i ostatku svijeta. Jedan od ranih i poznatijih disco snimaka je “Soul Makossa”, song koji je Manu Dibango objavio 1972. godine, ali razdoblje dominacije disco zvuka počinje tek od ove 1974. i traje do ranih 80-ih godina. Među klasike ovog žanra spadaju “Lady Marmalade” (Labelle, 1974.), “Fly Robin Fly” (Silver Convention, 1975.), “Stayin’ Alive” (Bee Gees, 1977.), “Le Freak” (Chic, 1978.), “We Are Family” (Sister Sledge, 1979.) i “Upside Down” (Diana Ross, 1980.). Općenito najslavniji disco izvođači bili su Donna Summer, KC and the Sunshine Band, Chic i The Jacksons.
1975 – Rođen 50 Cent ili pravim imenom Curtis James Jackson III, jedan od naslavnijih i najprodavanijih američkih repera, te osnivač i član grupe G-Unit.
1978 – Na današnji dan 1978. godine, pod velikim utjecajem engleskog punka i Sex Pistolsa, zvanično je formirana novosadska punk grupa Pekinša patka. Osnovali su je profesor u Elektrotehničkom školskom centru Nebojša Čonkić Čonta, kao pjevač bez ranijeg scenskog iskustva, i gitarista Sreten Kovačević Srele, koji je već svirao u lokalnim sastavima Kafe Express i Trafo. U prvoj postavi su još bili bubnjar Laslo Pihler Cila i basista Miloš Žurić Žura. Debitirali su na Mašincu i nastup je ostao posebno upamćen zbog jednog detalja – u publici su bili Škora, Kara, Nega i Laza, dakle, samo četiri posjetitelja! Poslije tog fijaska, grupu je napustio basista Žura i zamjenjuje ga Srbislav Dobanovački, pa s nim nastupaju u Žablju i potom u Novom Sadu, u klubu “Sonja Marinković” (kasnije Klub 24) na prvom njihovom prekinutom koncertu – poslije samo šest-sedam pjesama organizator im je isključio struju. Pred kraj godine grupa je svirala na posljednjem izdanju Boom festivala, u Novom Sadu, a kroničari su zabilježili: sa skromnim znanjem i repertoarom, ali pravim vizualnim identitetom i fantastičnom energijom ostavili su veoma dobar dojam. Ako niste znali: Prekinuti koncert u novosadskom Klubu 24 samo je prvi u nizu incidenata vezanih uz provokativne nastupe Pekinške patke. Zaštitnike morala posebno je iritiralo to što je grupu predvodio i “omladinu kvario” jedan profesor, osoba koja je bila plaćena i zadužena da mlade odgaja i “vodi u bolju budućnost”. Prvi ispad zbog kojeg je grupi u sred nastupa isključena struja bio je izvedba vulgarne punk obrade himne sa omladinskih radnih akcija, vrlo važnih u tadašnjoj Jugoslaviji. Pekinška patka je na poznatu melodiju pjevala: “Brižit Bardo bere čičke, vidi joj se pola pičke”.
1979 – Umro Van McCoy (39), američki muzički producent i autor. Produkciju je radio, između ostalih, za Gladys Knight and the Pips i Arethu Franklin, ali je planetarnu slavu stekao samo s jednom pjesmom – “The Hustle”. Ovaj instrumentalni song iz 1975. godine, objavljen na albumu “Disco Baby” Van McCoya & The Soul City Symphony, postao je jedan od apsolutno najpopularnijih songova disco ere. Za njega je Van McCoy dobio i Grammy nagradu, a “The Hustle” je, uz to, jedan od malobrojnih songova koji je preživio nakon nestanka disco ere iz prvog plana, doživljavajući brojne obrade i mixeve u narednim novijim tehno-dance trendovima. Jeste li znali: Zahvaljujući pjesmi “The Hustle”, u drugoj polovini 70-ih svijet je zahvatilo plesno ludilo nazvano hustle. Ples je utemeljen na mambu, a dodatno slavan je postao zahvaljujući filmu “Groznica subotnje večeri” (Saturday Night Fever) iz 1977. godine, u kojem je John Travolta demonstrirao “tango hustle”.
2001 – U Novom Sadu započeo prvi festival pod nazivom Exit. Njegov temelj bio je 100-dnevni program, organiziran godinu dana ranije kao protest protiv režima Slobodana Miloševića i kasnije će biti označen kao nulti Exit. Na ovom zvanično prvom Exitu, koji je trajao devet dana, okupilo se ukupno oko 30.000 gledatelja, a uz koncerte domaćih bendova stigli su i prvi poznati svjetski gosti. Među njima su bili Roni Size, Kosheen, Osibisa, Ministry of Sound i drugi, dok su ovdašnju scenu predstavljali, između ostalih, Disciplin A Kitschme, Darko Rundek, Cubismo, KUD Idijoti i Partibrejkers.
2020 – Umro Ennio Morricone (91), slavni italijanski kompozitor filmske muzike. Svjetski slavan postao je nakon što je kreirao soundtrack za kultne špageti-vesterne “Za šaku dolara” (1964.) i “Dobar, loš, zao” (1966.). U tom filmskom žanru napisao je muziku za još niz slavnih naslova, kao “Bilo jednom na Divljem zapadu” i ”Šaka dinamita”, a sve to mu je 2007. godine donijelo počasnog Oscara, a dvije godine kasnije dobio je mjesto u Grammyjevoj dvorani slavnih. Pored rada sa špageti-vestern režiserom Sergiom Leoneom, Morricone je komponirao soundtrack za niz drugih velikih filmadžija, među kojima su Terrence Malik, John Carpenter, Brian De Palma, Oliver Stone i Quentin Tarantino. Taj opus čine klasici “Misija”, “Nedodirljivi”, “Cinema Paradiso” i “Malèna”, te ”Mrska osmorka” (The Hateful Eight), Tarantinov vestern triler iz 2015. godine, koji je Morriconeo dobio Zlatni globus i prvog Oscara za najbolju originalnu muziku.
