Sjednica Skupštine bosanskohercegovačke Asocijacije muzičkih stvaralaca (AMUS), koja je sazvana za 29. 10. u Doboju, prekinuta je zbog formalnog razloga ubrzo nakon što je utvrđena izmjena dnevnog reda.
Za neupućene kratki uvod: nakon što je udruženju Sine Qua Non, formiranom 2002. godine, oduzeto pravo da zastupa bosanskohercegovačke muzičke autore u zaštiti njihovih autorskih prava, te da ubire i raspodjeljuje naknade koji proističu iz tih prava, ovu ulogu 2011. preuzima Asocijacija kompozitora / muzičkih stvaralaca (AMUS), koja je iste godine za svog predsjednika izabrala Dinu Dervišhalidovića.
U potonjih sedam godina često su se pojavljivale informacije o sve uspješnijoj zaštiti autorskih prava i povećanju isplata tantijema, o sve većem broju muzičara o čijim pravima brine AMUS, o njegovom uključenju u svjetsku asocijaciju, o unapređenju nadzora… ali u isto vrijeme periodično su u javnost dospijevale epizode o prijeporima među muzičarima (posebno onima koji su i najpoznatiji u javnosti) i sumnjama u pravičnost raspodjele novca.
Najnovija se dogodila 9. 5. ove godine, na sjednici redovne godišnje Skupštine u Sarajevu, koja je naprasno prekinuta, a onda njen predsjednik Dino Dervišhalidović podnio neopozivu ostavku.
Naime, prije nego što je predložio dnevni red na kojem su se, između ostalog, uz izvještaje za prošlu i plan rada za ovu godinu, trebale naći i izmjene Statuta asocijacije, Dervišhalidović je zahtijev grupe autora koji su tražile njegovu izmjenu obrazložio tvrdnjom da on nije utemeljen, jer bi se Skupština ponovo trebala opredjeljivati o svojim odlukama donesenim na ranijim Skupštinama. To je navelo dio članova koji su tražli dopunu dnevnog reda da napuste sjednicu i zbog nedostatka kvoruma ona nije mogla biti nastavljena.
Prije neopozive ostavke, Dino Merlin je iznio podatak da je 97 procenata prihoda, od skoro pet miliona konvertibilnih maraka koje godišnje ubere asocijacija, plod autorskih djela top 50 autora, ali ”došlo se u situaciju da oni ne mogu odlučivati o raspodjeli tih sredstava, jer to ometaju oni koji žele urušiti AMUS, a među kojima su neki koji imaju po jednu pjesmu i njihov glas isto vrijedi kao glas ovih iz grupe top 50”, kako je rekao sada već bivši predsjednik Skupštine AMUS-a.
Privremeno upravljanje radom Skupštine preuzeo je njen potpredsjednik Mladen Matović iz Banja Luke i nepunih 5 mjeseci je proteklo da bi se za 28. oktobar zakazao nastavak, zapravo nova godišnja Skupština, ovaj put u Doboju.
Njezin početak i kraj bio je sličan sarajevskom. Na sjednicu je iz svih dijelova BiH stiglo oko 150 članova Skupštine i tek što su većinskim brojem glasova usvojili prijedlog za izmjenu dnevnog reda, te po prvoj tački i zvanično usvojili ostavku dosadašnjeg predsjednika, dio članova Upravnog odbora napustio je sjednicu i ona ponovo zbog kvoruma nije mogla biti nastavljena.
Dogodilo se to zbog primjene Poslovnika o radu, koji predviđa da Skupštini moraju prisustvovati minimalno 25 članova ranije spomenute grupe top 50 autora, a u dvorani su ih, poslije odlaska članova Upravnog odbora, preostala 24!
Epilog: dogovoreno je zakazivanje vanredne Skupštine u roku od najmanje tri i najviše 15 dana.
Za njeno održavanje će biti primjenjena druga stavka Poslovnika o radu – kvorum će biti zadovoljen ako Skupštini bude prisustvovalo 5 % članstva (otprilike dvostruko manje od broja prisutnih u Doboju) i ”samo” 20 od famoznih top 50 autora.
Hoće li, onda, iz trećeg pokušaja Skupština AMUS-a razriješiti trenutni Gordijev čvor? Uskoro ćemo znati.
