Približava se ljeto i sezona odlazaka na more, pa evo vrlo zanimljive priče – zašto je naše tijelo jednako slano kao more?
Sol (kuhinjska sol je natrijum hlorid – NaCl, premda se solima često nazivaju svi minerali) jedna je od esencijalnih komponenti naše ishrane, odnosno našega tijela.
Zapravo, sve ribe, reptili, amfibije, ptice i sisari (u koje spadaju i ljudi) u svojim venama nose elemente natrijuma, kalijuma i kalcijuma u skoro istom omjeru u kojemu su njihove soli zastupljene u morima, otkuda potječe živi svijet.
Drugim riječima, more u nama je isto onoliko slano koliko i more u kom plivamo.
Soli u našim tijelima reguliraju razmjenu vode između ćelija i tjelesnog fluida, a funkcije raznih minerala su ogromne. Natrij, na primer, sudjeluje u prijenosu nervnih impulsa (uz hlor i kalijum), u kontrakciji mišića, uključujući i kucanje srca, a regulira i varenje proteina.
Ukratko i pojednostavljeno – sol je život.
Količina soli u našim tijelima se regulira pomoću znojenja i izlučivanja mokraće. Oko 20 % naše mase čine proteini, oko 60 % voda, dok ostalih 20 % pripada mineralnim solima, a prije svega kalciju.
S druge strane, u morima postoji oko 3,5 % rastvorenih soli od čega 55 % pripada hloru, natriju pripada 30 %, dok 80 % pripada kuhinjskoj soli, a mnogi drugi mineralni joni, uključujući i magnezij, brom, jod, bakar i drugi su zastupljeni u velikim količinama.
Koncentracija soli može varirati, posebno u morima, pa tako Baltičko more ima salinitet od samo 0,1 %, dok slanost Crvenog mora iznosi 4,2 %.
Količina soli u svim morima i okeanima na Zemlji iznosi oko 18,5 miliona kubnih kilometara, a kada bi se samo sva kuhinjska sol mogla izdvojiti iz svih mora, njome bi čitava Zemljina lopta prekrila slojem debelim 45 metara ili, ako bi se ista količina soli prostrla samo preko kopna, njen sloj bi bio debeo čitavih 135 metara.
Ove soli su se postepeno oslobađale iz kristalnih minerala (koji čine stijene) iz Zemlje, pod dejstvom mraza, erozije i ispiranja, i rastvarale su se u vodi mora i okeana.
S dopuštenjem Sveznan.com, autor Vuk Uskoković
U idućem nastavku: Kako možemo odrediti temperaturu zraka slušanjem cvrčka
