Popularna tema odlaska mladih ljudi iz zemalja naše regije, zbog kojeg one postaje sve starije, ima još jednu, globalno zabrinjavajuću sliku – veliko istraživanje UN-a pokazalo je da se životni vijek stanovnika Zemlje produžio, ali se ne rađa dovoljno djece, pa planet danas ima više starijih ljudi nego mlađih naraštaja.
Rezultat istraživanja glasi: krajem 2018. broj osoba starijih od 65 godina premašio je broj mlađih od pet godina, pa trenutno na svijetu živi 705 miliona prvih u odnosu na oko 680 miliona djece do četiri godine starosti.
Uz vladajući trend, predviđa se da će do 2050. godine razlika biti još izraženija: na jedno dijete od četiri godine na planetu će biti dvije osobe starije od 65.
Dva su razloga – s jedne strane u većini zemalja prosječni život je sve duži (1960. ljudi su u prosjeku živjeli malo više od 52 godine, a prosječan životni vijek u 2017. godini dosegnuo je 72 godine), a u isto vrijeme rađa se premalo prinova. Tako se u šezdesetima u prosjeku u svakoj familiji rađalo petero djece, a danas je stopa plodnosti prepolovljena.
Razloge je lako odgonetnuti: dostupnija kontracepcija, sve skuplje odgajanje i školovanje djece, povećana zaposlenost žena i trend da u razvijenim državama žene najčešće rađaju u kasnijoj životnoj dobi, pa posljedično imaju i manje djece.
Ilustrativan je Japan, kao zemlja sa najdužim prosječnim životnim vijekom od 84 godine, gdje su 2018. osobe starije od 65 činile oko 27 posto stanovništva, a djeca mlađa od pet godina čine samo 3,85 posto ukupne populacije.
Prije dvadaestak i više godina, legendarni satirični ”Feral Tribune” je, na temu sve manjeg nataliteta u Hrvatskoj, na naslovnici objavio preporuku – Drage Hrvatice i Hrvati, jebite se!
Nije pomoglo. Nisu ni Bajagini stihovi ”Hajde, Bože, budi drug pa okreni jedan krug unazad planetu”, te nam majčica Zemlja juri u suprotnom smjeru, kada će planetarni hit biti Dugmetovo ”Doživjeti stotu”.
