Poslije prvog pojma u našem Popularnom leksikonu – mikrofonija – ovaj put ćemo krenuti i u svijet filma i vama znatiželjnima objasniti čemu služi filmska klapa.
Mnogi od nas su ranije snimali video kamkorderima, a danas sigurno baš svi snimaju kamerama u pametnim telefonima, pa znamo da su zvuk i video dio istog zapisa.
Međutim, prilikom snimanja filmova, zvuk i slika se snimaju kao odvojeni zapisi, na dva različita medija, pa ih je kasnije, prilikom montaže filma, neophodno sinhronizirati, tj. vremenski precizno uskladiti da se ne bi dogodilo da gledamo jednu sliku a čujemo drugi zvuk.
Slike se snimaju na filmu kamere, dok se zvuk snima na odvojenim analognim magnetnim tape rekorderima, odnosno u novije vrijeme na digitalnim trakama.
Upravo zbog mogućnosti kasnije sinhonizacije, nebrojeno puta ste vidjeli da se prije snimanja svake scene pojavljuje osoba sa klapom u rukama ispred kamere i čuli komandu redititelja: Klapa! Te poslije nje i ”kreni”!
Crno-bijela klap-ploča ili filmska klapa, predstavlja tradicionalni način za upravljanje sinhronizacijom.
Na ploči se izbrisivim flomasterom ispisuje naziv scene i broj pokušaja. Ova informacija se kasnije koristi za identifikaciju snimka tokom montaže, a potrebno je samo obaviti usklađivanje zvuka “klap” sa zvučnog zapisa i vizuelnog “klap” sa filmske trake.
U novije vrijeme se znatno češće koristi digitalna tabla koja predstavlja modernu verziju klape. U ovom slučaju tape rekorder sadrži generator vremenskog koda, koji se kontinuirano snima na specijalnom tragu trake. Ovaj vremenski kod se, također, pokazuje na velikom LED displeju na digitalnoj tabli.
Prikazivanjem digitalne table kameri, prije nego što je započela akcija, montažer poznaje vrijednost vremenskog koda i može ga sinhronizirati sa filmom.
Digitalna tabla ponekad sadrži i klapu, mada joj ona nije naročito potrebna. S druge strane, digitalna ploča mora imati mjesto gdje će se ispisivati oznaka scene, jer je identifikacija snimka i dalje veoma važno prilikom montaže.
S dopuštenjem Sveznan.com, autor Vuk Uskoković
U idućem nastavku: Zašto smo slani jednako kao more
