Gubi li kompas i vjerodostojnost žiri Švedske akademije za dodjelu Nobelove nagrade za književnost, budući da već treću godinu uzastopno njihove odluke pobuđuju kontroverze?
Rasprave koje su prije dvije godine vođene o pitanju ”je li jedan populistički rock pjesnik, makar to bio i Bob Dylan, dovoljno velik za Nobela?” danas se čine zabavnim u odnosu na sve što se nakon toga počelo događati sa žirijem Švedske akademije.
Kao što je poznato, Nobelova nagrade za književnost 2018. nije dodijeljena zbog sumnji u seks skandal i otkrivanje tajni o dobitnicima, a onda se ove godine, odmah nakon objave da je ovogodišnji laureat austrijski književnik Peter Handke, zapalio i umjetnički, a još više politički svijet.
U svim komentarima, Handkeu se ne osporava književna genijalnost, posebno s kraja ’70-ih i u osamdesetim, ali njegov društveni ‘angažman’ razlog je sumnji u moralnost odluke da on bude nosilac najvišeg svjetskog priznanja.
O tome govori kratka kompilacija stavova zabilježenih na tu temu.
Britanski ”Guardian” je odmah reagirao podsjetnikom da je čuveni književnik Salman Rushdie 1999. godine Handkea proglasio kandidatom za “međunarodnog morona godine” za “niz bezobraznih opravdanja za genocidni režim Slobodana Miloševića”.
Britansko-indijski novelista Hari Kunzru: ”Handkea je sjajan pisac sa šokantnom etičkom sljepoćom”, dok je sličan stav izrekao čuveni francuski filozof Alain Finkielkraut, koji ga je nazvao “ideološkim čudovištem”.
Iz američkog PEN-a (svjetska asocijacija pisaca za promociju literature i intelektualnog stvaralaštva) šokirani su odlukom, smatrajući da je austrijski pisac “svoj javni glas koristio za podrivanje historijske istine” i javno slijedio počinioce genocida poput Miloševića i Karadžića. “Odbacujemo odluku da pisac koji je uporno dovodio u pitanje dokumentirane ratne zločine zaslužuje da bude proslavljen zbog svoje ‘jezičke domišljatosti’. U trenutku porasta nacionalizma, autokratskog liderstva i dezinformiranosti svijeta, književna zajednica zaslužuje bolje od ovoga. Duboko žalimo zbog izbora Nobelove komisije za književnost”, naveli su iz organizacije PEN America.
Mediji su podsjetili i na staru, a najizravniju izjavu američko-fnacuskog pisca Jonathana Littella, koji je još 2008. napisao “On je možda fantastičan umjetnik, ali kao ljudsko biće je moj neprijatelj… On je šupak”.
Majke Srebrenice zgrožene su: “Mi ćemo u ime udruženja ‘Majke Srebrenice’ danas uputiti zvanično pismo Komitetu za dodjelu Nobelove nagrade za književnost i tražit ćemo da se oduzme nagrada Peteru Handkeu. Čovjek koji je branio balkanske krvnike ne može dobiti tu nagradu.”
Bh. reditelj Haris Pašović: “Švedska akademija nije napravila nikakvu omašku. Švedska akademija je artikulisala i objavila svoj rasistički stav prema Srbima, Hrvatima, Bošnjacima, Albancima, balkanskim egzotičnim plemenima.
Općenito, odluka Akademije je najviše strasti izazvala na istoku Balkana, dok hrvatski mediji samo kosntatiraju kako ”Izgleda ipak da Švedska akademija ovim potezom neće uspjeti popraviti svoju reputaciju, a niti odmaknuti se od eurocentrizma i dominacije muških autora pri dodjeli Nobelovih nagrada kako su najavljivali. Naime, dobitnik Nobela za 2019., Peter Handke, javnosti je najpoznatiji ne po svom umjetničkom radu, već po prijateljstvu sa Slobodanom Miloševićem, bivšim srbijanskim predsjednikom koji je preminuo 2006. godineu pritvoru Haškog suda u 65. godini života čekajući suđenja za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene na Kosovu i u Hrvatskoj te za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u BiH (Večernji list).
Političkim (politikantskim) izjavama, kojima neki ponavljaju zgražanje, a drugi su oduševljeni, nećemo posvetiti ni redak.
