nargila

Nargila i ‘šiša’ – prečica u sunovrat. S prividom zadovoljstva.

Brbljaonica Kolumna Show Time

Egzotična atmosfera, opuštajuća muzika (a, zapravo, najčešće je to rigidni turbo folk) i neprozirna dimna zavjesa uz mješavinu aromatičnih mirisa, učinili su nargila barove privlačnim i trendovskim mjestom dijela današnje mlađe generacije diljem BiH i Srbije.

Svako vrijeme nosi svoje breme pojednostavljeni je opis činjenice da su u različitim vremenima i kulturama pojavljuju trendovi koji, kraće ili duže, dominiraju društvenim životom.

Danas se oni nazivaju popularna kultura, koja je po definiciji naziv za ponašanje, fenomene i proizvode čije se zajedničko značenje tumači kao opozicija prema visokoj kulturi, a engleski književni teoretičar Raymond Williams je, prije četrdesetak godina, predložio tri njena određenja: popularno je ono što se sviđa velikom broju ljudi, popularno kao suprotnost između visoke i popularne kulture i popularno kao pojam koji se koristi za opisivanje kulture koju su ljudi proizveli sami za sebe.

Nekad su ti trendovi benigni, poput enormne popularnosti mantila ‘šuškavaca’ ili motocikla ‘vespa’ u šezdesetima, a nekada imaju ogromne štetne posljedice na zdravlje velikog dijela populacije, poput pušenja cigareta.

Bujanjem multimedijskih produkata popularne kulture, filma i muzike prvenstveno, mnogi trendovi su se širili zahvaljujući njihovim zvijezdama, koje su postajale generacijski uzori. Tako bi se, recimo, jedan od odgovora o sve većoj rasprostranjenosti pušenja mogao kriti upravo u pop kulturi, u razdoblju kada su prve planetarne filmske zvijezde počele ‘nametati’ obrasce poželjnog društvenog ponašanja. Humphrey Bogart sa cigaretom među usnama ili prstima samo je ilustrativna slika uzora koji su vodili ka oponašanju i stvaranju trenda.

U rock kulturi sličan obrazac poželjnog ponašanja, u vrijeme hippie pokreta, vodio je ka rasprostranjenom korištenju marihuane – zapaliti joint bila je stvar prestiža i (samo)dokazivanja čak i za populaciju izvan rock svijeta.

U raspravama o štetnosti pušenja cigareta (s naglaskom na industrijske, aromatizirane i sa brojnim aditivima) ili, s druge strane, mogućoj dobrobiti od pušenja neprerađenog duhana, jednako kao u raspravama o štetnosti marihuane i medicinskoj koristi koju ima kanabis, argumenti se neprekidno smjenjuju.

No, u vezi s novim trendom, rasprostranjenim diljem BiH i Srbije, eksperti tvrde da dileme nema – pušenje nargile daleko je najopasniji oblik pušačke strasti.

”Uzimanje jedne doze nargile jednako je pušenju 20 cigareta, a jedan sat korištenja nargile – što konzumenti u nargila barovima najčešće čine – odgovara ekvivalentu od 200 cigareta”, informacija je koju ovih dana prenose gotovo svi mediji, uz dodatak da jedna od stravičnih opasnosti koja prijeti konzumentu nargile jeste zaražavanje tuberkulozom i upalom pluća, budući da crijevo pomoću kojeg se konzumira nargila zadržava u sebi različite vrste mikroba, između ostalog mikrob tuberkuloze, i prenosi ih na konzumente.

nargila

Ovim završavamo sa zdravstvenim aspektom. Ni sva višedecenijska upozorenja o štetnosti pušenja cigareta, ni stravične slike na omotima njihovih kutija, ni reduciranje prostora gdje se smije pušiti, pa ni drastična poskupljenja nisu iskorijenili ovisnost, pa neće ni ovo jedno upozorenje zatvoriti ni jedan nargila bar.

Međutim, malo je rasprava o razlozima i efektima iznenadne velike popularnosti nargila među mlađima.

Opet ćemo spomenuti da svako vrijeme nosi svoje breme, a isticati da ovo, ovdje, nikada nije bilo bremenitije sasvim je izlišno.

Neprozirne dimne zavjese sa sladunjavim aromama, hipnotizirajući tonovi (ili rigidni turbo folk, svejedno) koji dopiru iz nargila barova, sve je to preslika turobne stvarnosti u kojoj najpodložniji, dakle mladi, traže brzi nadomjestak za sve što u toj stvarnosti ne mogu dobiti.

Zato su nargila barovi još jedna prečica u sunovrat. Izbjeći ga neće zabrane i upozorenja.

Za one koji nisu vidjeli senzacionalni muzički dokumentarac ”Scream for me, Sarajevo” – jedan od rock muzičara koji je te strašne 1994. godine došao zasvirati u okupirano Sarajevo, na pitanje nekog momka ‘imaš li jedan joint’, odgovorio je ‘zaboga, znaš li da je to štetno za zdravlje?!’, a momak je uzvratio: ti to ozbiljno, ovdje gdje me svakog trenutka može ubiti metak?!

Nisu nargila barovi, kao ni jedan uostalom od poroka koji dominiraju ovim prostorima, ni blizu smrtonosni kao nemar za njihov život, koji mladi trpe, svakoga dana, predugo. Ako već biraju sunovrat, biraju za sebe način koji nudi bar privid zadovoljstva.

Zato mi ovdje imamo modificiranu definiciju popularne kulture  – popularno kao suprotnost između neživota i života i popularno kao kultura koju su nam jedino ostavili kao zabludu da je slobodnom voljom proizvodimo sami za sebe.

nargila