2016-12-07 11:36:29
Konferencija “Kako do rodnog Ustava BiH”
SARAJEVO, 7. decembra (FENA) – Pitanja upotrebe rodno osjetljivog jezika u Ustavu BiH, uvođenja afirmativnih mjera radi postizanja pune rodne ravnopravnosti, uz proširenje postojećeg kataloga prava, te aktuelizacija ustavnih promjena u BiH u kontekstu EU integracija, bila su u fokusu sudionika konferencije o temi „Kako do rodnog Ustava BiH“, organizirane danas u Sarajevu.
Na konferenciji, koju su organizirali Agencija za ravnopravnost spolova BiH i Inicijativa „Građanke za ustavne promjene“, razmatrane su mogućnosti ustavnih reformi u BiH, prioritetno uključujući rodni aspekt, ali i neophodne intervencije u pogledu eliminiranja diskriminacije u svim njenim pojavnim oblicima.
Kako je novinarima kazala uvodničarka skupa prof. dr. Lada Sadiković, postojeće ustavno uređenje u znatnoj mjeri limitira mogućnosti za napredak i funkcioniranje BiH, a posebno kada se radi o obavezama naše zemlje na putu evropskih integracija.
Ističe da je neophodno postupiti u skladu s uputama Vijeća Evrope, Evropske unije i cjelokupne međunarodne zajednice, uključujući brojne rezolucije i preporuke.
Uvodničarka podsjeća da su u tom pogledu aktuelne i tri presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetima „Sejdić-Finci“, „Azra Zornić protiv BiH“ i presude u predmetu „dr. Ilijaz Pilav“, koje su dovele u pitanje ustavno uređenje BiH u kojem je inkorporirana tzv. „trojna teritorijalna diskriminacija“, odnosno diskriminacija nacionalnih manjina, građana i konstitutivnih naroda u odnosu na njihovo mjesto prebivališta.
– Uvjerena sam da će ozbiljnost situacije i nemogućnost države BiH da se nosi s narastajućim problemima uvjetovati promjene, pa čak i donošenje novog Ustava – kazala je Sadiković, navodeći da bi na taj način bilo omogućeno poštivanje ljudskih prava, prosperitet i blagostanje za sve bh. građane.
Na nužnost ustavnih promjena ukazale su i Maja Gasal Vražalica iz Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova BiH, lingvistica i lektorica Sandra Zlotrg i Vildana Džekman, PR Inicijative Građanke za ustavne promjene, zalažući se za što kvalitetnije sagledavanje potreba BiH.
Između ostalog, istaknule su nužnost uvođenja rodno osjetljivog jezika kada se radi o tekstu Ustava BiH i mijenjanju društvene stvarnosti, te značaj dosadašnjih aktivnosti na tom planu, uključujući Platformu ženskih prioriteta zajedno s amandmanima na Ustav BiH koji su trenutno u parlamentarnoj proceduri.Stava su da se pisanje Ustava, zakona i drugih akata mora prilagoditi novim okolnostima, a suprotno ustaljenim navikama korištenja isključivo muškog roda.
Poručile su da rodna ravnopravnost nije žensko pitanje, nego da se radi o društvenom problemu u čijem rješavanju moraju sudjelovati svi nivoi vlasti i relevantne institucije, podsjećajući da su rodna prava ‘iznad’ Ustava BiH po Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koju je naša zemlja ratificirala 2002. godine.
Konferencija, posvećana rodnoj ravnopravnosti u svjetlu ustavnih promjena u BiH, okupila je predstavnike/ce akademske zajenice i relevantnih državnih institucija, organizacije civilnog društva, ženskih nevladinih organizacija i predstavnike/ce međunarodne zajednice.
(FENA) E.F.