2016-11-22 14:00:19

Delegatska pitanja Čolaka i Raguža ministru pravde BiH

SARAJEVO, 22. novembra (FENA) – Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak je na današnjoj sjednici tog doma ministru pravde BiH Josipu Grubeši postavio pitanje zašto Visoko sudsko i tužilačko vijeće ne poštuje nacionalnu strukturu prilikom izbora sudaca i tužitelja.

On je tražio da mu se dostavi struktura sudaca i tužitelja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

– Prilikom imenovanja sudaca u Čitluku prekršene su mnoge odredbe i Ustava FBiH, i Zakona o sudovima Hercegovačko-neretvanske županije, a prekršene su i odredbe Zakona o VSTV-u – ustvrdio je Čolak.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša je kazao da je to ministarstvo kontaktiralo VSTV koje je dostavilo podatke o nacionalnoj strukturi i u sudovima i Tužiteljstvu Hercegovačko-neretvanskog kantona.

– Prilikom imenovanja sudaca u sve općinske sudove Hercegovačko-neretvanske županije primjenjivan je nacionalni balans na sljedeći način – 37,4 posto Bošnjaka, 40,7 posto Hrvata, 14,1 posto Srba i 7,9 posto ostalih. Ovaj postotak je primijenjen i na Županijsko tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije – kazao je ministar Grubeša.   

Po njegovim riječima, u svim sudovima na području HNK-a trenutno su imenovana 64 suca, od 67 sistematiziranih pozicija. Za tri pozicije je natječajna procedura u toku.     

– Od sistematiziranog broja, popunjeno je po nacionalnoj strukturi: 26 Bošnjaka, 27 Hrvata, devet Srba i dva iz reda ostalih – odgovorio je ministar Grubeša.    

Delegat Bariša Čolak zatržio je od ministra pravde BiH Josipa Grubeše odgovor zašto VSTS prilikom imenovanja sudija i tužilaca u pravosudnim institucijama Hercegovačko-neretvanskog kantona ne poštuje nacionalnu strukturu po popisu ni iz 1991. godine ni iz 2013. godine.

Navodeći da je, prema popisu iz 1991. godine, u Čitluku živjelo 18.400 stanovika, od čega 29 Bošnjaka i 15 Srba Čolak je rekao da je u Općinskom sudu u Čitluku nedavno imenovano četvoro sudija od čega po jedan iz reda Hrvata i Srba, a dva iz reda bošnjačkog naroda.

Po Grubešinim riječima, od VSTS-a je dobio odgovor da se pri raspodjeli pravosudnih funkcija u Hercegovačko-neretvanskom kantonu primjenjuje odnos 37,4  posto Bošnjaka, 40,7 posto Hrvata, 14,1 posto Srba i 7,9  posto ostali.

– U sudovima Hercegovačko-neretvanskog kantona imenovane su 64 sudije od 67 sisetmatizovanih pozicija, pri čemu 26 Bošnjaka, 27 Hrvata, devet Srba i dva iz reda ostalih – precizirao je Grubeša.

Delegat Martin Raguž također je postavio pitanje ministru pravde BiH, a odnosi se na pitanje procesuiranja ratnih zločina u BiH, vezano za ulogu Ministarstva pravde, njegove nadležnosti.

– Pogotovo kad je u pitanju uloga Ministarstva pravde kao središnjeg tijela veze za međunarodnu pravnu pomoć i kao tijela koje je dužno osiguravati evropske standarde u svim procesima, pa tako i u svim pravosudnim institucijama BiH – kazao je Raguž.

Dodao je da je neposredni povod za njegovo pitanje uhićenje 10 časnika HVO-a „koji su branili i odbranili Orašje, ali nije usmjereno samo na taj slučaj nego ga samo koristim kao ilustraciju nekih procesa i odnosa u BiH“.

Ministar Grubeša je odgovorio da je Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH, kojim su određene nadležnosti ministarstava, utvrđeno da je Ministarstvo pravde BiH između ostalog mjerodavno i za pitanje međunarodne pravne pomoći, ali samo u određenom stupnju.

Po njegovim riječima, postupak pružanja međunarodne pomoći u kaznenim stvarima uređeno je odredbama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima.

Pojasnio je da je navedenim zakonima propisano za koja pitanja je nadležno Ministarstvo pravde BiH, kao dio izvršne vlasti, dok je određeni dio pitanja dat u nadležnost pravosuđu.

– Kako je u BiH pravosuđe apsolutno odvojeno od izvršne vlasti, a isto tako podijeljeno na različite razine vlasti, Ministarstvo pravde BiH nema mogućnost utjecaja na pružanje međunarodne pravne pomoći u kaznenim stvarima u onom dijelu u kojem su u nadležnosti sudbene vlasti ili tužiteljstva, što uključuje i pitanja koja se tiču samog procesuiranja počinitelja kaznenih djela ratnih zločina – pojasnio je Grubeša.

Dodao je da je stroga podjela vlasti, bez mogućnosti pozivanja na odgovornost jedne vlasti u odnosu na drugu, barem u ograničenom dijelu, stvorila situaciju da država i njeni organi nemaju mogućnost tražiti odgovore na pitanja koja su u izravnoj vezi sa zaštitom najviših društvenih vrijednosti, kao što je to slučaj s procesuiranjem počinitelja kaznenih djela, s obzirom na to da tužiteljstvo u tim predmetima nastupa uime i za račun države.

– Imajući u vidu nadležnosti Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća, isto ima određene mogućnosti u vezi s sankcioniranjem pripadnika pravosuđa koji svoj posao ne rade sukladno zakonu, ili pak svoj posao rade nesavjesno i nemarno – zaključio je ministar Grubeša.

(FENA) H.D.