Kad je sonda “New Horizons“ u julu ove godine prošla pored Plutona, očekivale su se fotografije mrtvog, nezanimljivog svijeta. Danas, nakon što je pristigla tek jedna petina ukupnih podataka sa sonde (zbog velike udaljenosti, prenos će trajati do novembra iduće godine), znamo da je Pluton daleko dinamičniji nego što su astronomi mogli i sanjati – otkriveno je da je taj daleki patuljasti planet nekad u prošlosti bio geološki aktivan.
Fotografije Plutonovog južnog pola pokazale su dva vulkana koja su bila aktivna u bliskoj prošlosti. Dodatnom analizom utvrđeno je da je riječ o kriovulkanima – vulkanima koji, umjesto užarene lave, izbacuju vodu, amonijak i metan.
Pomenutim vulkanima data su imena Wright Mons i Piccard Mons, a visoki su šest, odnosno četiri kilometra, širine oko 160 kilometara. Oblikom su slični svojim blizancima sa Zemlje, s već pomenutom razlikom u materijalu kojeg izbacuju.
Otkriće kriovulkana na Plutonu zasad je najznačajniji podatak sa sonde New Horizons, jer ukazuje na činjenicu da je čak i na malom nebeskom tijelu, kao što je Pluton, moguće generisanje topline potrebne za geološke procese. Prve pretpostavke kažu da je riječ o raspadu radioaktivnih elemenata, što su ostali zarobljeni u unutrašnjosti Plutona još od njegovog formiranja, prije 4,5 milijardi godina. Time se stvara dovoljno topline da se ispod površine otopi ledena mješavina amonijaka i vode, što za posljedicu ima kriovulkanizam.
Ovo nije prvo takvo otkriće u Sunčevom sistemu – već od ranije su nam poznate takve pojave na Neptunovom mjesecu Tritonu i Saturnovom Enkeladu, a postoje i indirektni dokazi kriovulkanizma na Europi, Titanu, Ganimedu i Mirandi.
Izvor: IFL Science/NASA
