Uživao sam u svakom trenutku čitanja. Ovo je blesavi skup bizarnih, duhovitih, nastranih ali i istorijski važnih događaja. Hrpa zabavnog znanja. Ova knjiga je kao papirni fliper XXI veka, svetli i tiltuje, – napisao je o knjizi ”1001 biser” Petar Janjatović, znameniti beogradski rock novinar i publicist.
Vrlo skoro među čitateljima će se naći jedna od najneobičnijih muzičkih knjiga. U rokerskoj verziji 1001 noći, skupljena je zbirka kratkih anegdota, rekorda, kurioziteta, trivija, kontroverzi, senzacija, bizarnosti, a sve skupa je, koliko zabavno i lagano štivo, jednako toliko vrijedan nesvakidašnji dokument kako za starije tako i za nove generacije.
Knjiga je podijeljena na priče iz svijeta i na njhove ekvivalente s domaće scene, a razvrstene su u 18 poglavlja, kao što su Duhovito & zabavno, Istinite priče u pjesmama, Pogibeljna muzika, Sastanak sa sudbinom, Ime je znak, Slava i moć, Završili na bizaran način, Brakovi & familije…
Detalje knjige otkriva njezin autor, muzički novinar i publicist Josip Dujmović.
Kako je nastao 1001 najluđi svjetski i ex-Yu rock biser?
Usputno i u dugom nizu godina. Ne baš kao čuvena arapska zbirka ”Hiljadu i jedna noć” koja je nastajala preko hiljadu godina, ali tih mojih 16-17 godina sad mi se čine jednako dugim. U vrijeme intenzivnog istraživanja vrlo kompleksne i tajnovite biografije Indexa za knjigu koju sam objavio 2006. godine, svako malo bih naišao na neku zanimljivu crticu iz svijeta muzike, koja je u tom trenutku bila neiskoristiva, no – Bogu hvala za slučajnu pamet – pohranio sam ih u svoj kompjuter. Godine su prolazile, broj pričica se uvećavao i kad sam spoznao da ih je već više od pet stotina, ideja za knjigu sama se nametnula.
Iz kojih školjki su izronili biseri?
Biografije muzičara, autentične i relevantne internetske stranice, arhivi štampanih medija, svjetske i domaće enciklopedije, to su školjke koje sam otvarao, ali dobar dio je rezultat i vlastitog istraživanja. Recimo, za zanimljivo poglavlje o brakovima, familijama i nasljednicima, čiji sadržaj je nemoguće naći na jednom mjestu, trebalo je zaroniti u desetine izvora da bih onda sam sklopio priče o biološki najplodnijim muzičarima, o blizancima na sceni ili rekorderima po broju brakova, što su ludo zabavne činjenice. Ili u poglavlju o rekorderima, neke sam podatke morao sam zbrajati. Najteže je bilo sa ex-Yu scenom, pa su mi pomagali prijatelji ili sam pozivao muzičare da bih skupio materijal, što se posebno odnosi na meni najdraže poglavlje s anegdotama.
Koji je motiv za kreiranje ovakve muzičke knjige?
Da se razumijemo, najvažnije je kakve pjesme su napisali, odsvirali i otpjevali Beatlesi, Hendrix, Clapton, naši Azra, Dugme, Indexi, Bajaga, Valjak, kakav je bio društveni trenutak dok su stvarali muziku i kakve su posljedice njihovog rada, ali sve to već možete naći u desetinama biografskih knjiga i enciklopedija. Ja sam se vodio pitanjem šta ih je sve još moglo oblikovati, njih kao kreativne osobe? Jesu li 13 ili 18 djece nekog muzičkog velikana utjecali na njegov rad? Jesu li to učinili sretni ili nesretni brakovi, neki slučajni ”sastanci sa sudbinom”, njihova ”muzika pred sudom”, kontroverze i trivijalnosti, novac kao pokretač, cenzure ili potreba za ”biti prvak svijeta”? Sad mislim da vrlo često jesu. To je život. Niste samo ono što radite. Dakle, 1001 biser nije enciklopedija djela s kojom ćete steći ozbiljno znanje, ali uz bisere ćete dobiti široku sliku show biznisa, pa i nečijih sudbina. Na koncu, zašto ne ponuditi zabavnu, neobaveznu, opuštajuću i jedinstvenu knjigu luckastih čuda i biranih sitnica.
Knjiga ima posebne ilustracije?
U biografijama i enciklopedijama podrazumijevaju se fotografije, ali ovo je pomaknuta knjiga, pa traži i takve ilustracije. Dakle, ništa drugo nego karikature. Prije šest godina organizirao sam izložbu kakva se nikad prije nije dogodila na ovim prostorima – postavku muzičkih karikatura pod nazivom ‘Žene crtaju žene u muzici’. Tada sam spoznao da u našoj regiji ima fenomenalnih autorica na svjetskoj razini i kad vidite karikature Keitha Richardsa, Bowiea, Josipe Lisac, Kilmistera, Arsena, Cohena, Olivera, Zappe uz šašave priče, onda je jasno da je to upravo to, sve je jedna cjelina i ne znam u čemu će publika više uživati, u zabavnim tekstovima ili odličnim karikaturama autorica i autora iz Sarajeva, Zagreba, Beograda, Splita, Skoplja i Zenice.
Kome je namijenjen 1001 biser?
Puno većoj i univerzalnijoj publici, a ne samo ljubiteljima rocka i čak općenito muzike. U nekim pričama vjerovatno nećete ni obratiti pažnju na imena, mogli su to biti glumci, sportaši ili sasvim obični ljudi. Jednostavno, one su za zabavu, za čuđenje i uzdisanje, za prepričavanje u društvu. Knjigu možete čitati kad nemate pametnija posla, u čekaonicama, u busu, priče možete uzimati u malim dozama bez brige gdje ste stali i gdje ćete nastaviti. Ako je čitate ovog ljeta na plaži – i idućeg ljeta će vam biti zabavna, jer ćete skoro sve zaboraviti, jer nije važno da zapamtite kao veliku stvar. Kao autor, vrlo sam sretan zbog riječi Siniše Škarice, legendarnog rock glazbenika, diskografa i također autora zanimljivih knjiga, koji je napisao: Nisam siguran jeste li sve ovo željeli znati, ali sam siguran da ćete čitajući ove retke puno toga saznati i usput se dobro zabaviti, često s osmijehom od uha do uha. Preporučam!
Kada i gdje se pojavljuju biseri?
Knjiga je u štampariji i planira se njen izlazak u junu/lipnju u izdanju zagrebačkog Rockmarka za Hrvatsku i beogradske Multimedije za Srbiju i Crnu Goru. Bolji izdavači ovakvog materijala ne postoje. Krešimir Blažević iz Rockmarka, jedine specijalizirane glazbene izdavačke kuće u regiji, i Srđan Stojanović iz Multimedije, koja tek ulazi u taj svijet, cijelom dušom su u rock and rollu i njima nisu trebala silna uvjeravanja kako je 1001 biser atraktivna, zanimljiva i luda knjiga. Sami su je pročitali za dan i toliko im je trebalo za odluku da ona mora doći u ruke publike. Kada se pojavi, možda se jave iz Slovenije i Makedonije, a možda i sa engleskog, njemačkog ili francuskog govornog područja. Koliko znam, sličnu stvar nemaju, pa bi njima također mogla biti zanimljiva.
