Već od 1960-ih godina počela se dovoditi u pitanje teorija da je kolesterol glavni krivac za bolesti srca i krvnih žila, te se sve češće javlja tvrdnja da su tu teoriju nametnuli prehrambena industrija i farmaceutski lobiji.
I jedni i drugi puno su koristi imali od ‘bauka kolesterol’, pa su, tako, lijekovi za njegovo snižavanje u krvotoku (statini) u samo nekoliko godina postali najprodavaniji u istoriji medicine.
Uz raširenu i agresivnu kampanju da kolesterol ubija, u zapadnom svijetu je prosječni nivo kolesterola kod stanovništva značajno smanjen, no – eto ti ga, vraže – ispitivanja pokazuju da broj bolesnika sa srčanim i krvožilnim problemima ne pada!
Kolesterol je postao odgovoran za demonizaciju čitavih skupina namirnica (kao što su jaja i zasićene masti) i okrivljen za baš sve vrste srčanih oboljenja posljednjih 20 godina.
Sada se, pak, pojavljaju tvrdnje da su upravo neki mitovi ono što šteti našem zdravlju. U tom smisli, jedan američki medicinski ekspert tvrdi: ne samo da kolesterol najvjerovatnije neće uništiti vaše zdravlje, nego nije ni uzrok srčanih oboljenja i, štaviše, potreban je našem organizmu.
Ova meka, voskasta tvar ne nalazi se samo u krvotoku nego i u svakoj stanici tijela, gdje pomaže kod nastanka staničnih stijenki, hormona, vitamina D i žučnih kiselina koje pomažu u probavi masnoće.
Prema službenoj medicini, postoje dva tipa: High-density (visoke gustoće) lipoprotein ili HDL kao “dobar” kolesterol koji pomaže da kolesterol bude podalje od arterija i uklanja ostatke iz arterijskih naslaga, što može pomoći sprječavanju srčanih bolesti, te Low-density (male gustoće) lipoprotein ili LDL, “loši” kolesterol koji kruži krvotokom i prema konvencionalnom shvaćanju, može se nakupljati na arterijama stvarajući naslage koje arterije čine suženima i manje fleksibilnima (stanje se naziva aterosklerozom). Ako se u jednoj od tih suženih arterija stvori ugrušak i dospije do srca ili mozga može doći do srčanog ili moždanog udara.
Zdravstvene službe Sjedinjenih država potiču svaku osobu stariju od 20 godina da testira razinu kolesterola svakih 5 godina. Dio ovog testa je ukupni kolesterol, odnosno zbroj svih vrsta kolesterola u krvi, što uključuje HDL, LDL i VLDL.
Američko udruženje za srce (AHA) preporučuje da ukupni kolesterol bude ispod 200 mg/dL, no ono što vam ne kažu je da je ukupna razina kolesterola vrijednost koja ne znači ništa u određivanju vašeg rizika za srčane bolesti, ukoliko nije iznad 330.
Štoviše, AHA je ažurirala svoje smjernice 2004., smanjujući preporučenu razinu LDL kolesterola s 130 na manje od 100 ili čak manje od 70 za pacijente s vrlo visokim rizikom.
Da bi se dostigle ovako čudne i opasne niske razine, morat ćete uzimati više lijekova za snižavanje kolesterola. Ove smjernice su na taj način povećale tržište za ove lijekove. Danas, testirajući kolesterol i kod djece, to tržište proširuju i dalje.
A sve je puno jasnije ako se zna da je osam od devet liječnika u odboru koji je razvio nove smjernice za kolesterol imalo prihode od farmaceutskih kompanija koje proizvode statinske lijekove.
U cijeloj ovoj priči, šta je najvažnije?
Visoki kolesterol nije problem sam po sebi. Međutim, nepovoljan omjer “dobrog” i “lošeg” kolesterola, zajedno sa pretilošću, količinom fizičke (ne)aktivnosti te genetskim faktorima mogao bi biti problem.
Jedan od mitova je da morate izbaciti namirnice koje sadrže kolesterol, ako želite sniziti razinu kolesterola u krvi, dok stvarnost glasi: Kolesterol u krvi, dolazi iz prehrane, ali i iz vaše jetre. U stvari, vaša jetra proizvodi daleko više kolesterola nego što pojedete. Dakle, smanjenje unosa kolesterola u prehrani može imati mali učinak.
Budući da su jaja označena kao posebna opasnost, nekoliko objavljenih studija pokazuju da jaje ili dva na dan imaju mali učinak na ljude s normalnim razinama kolesterola.
Dosadašnje proklamiranje na prehrani s malo masti poticao je posredno prehranu s više rafiniranih ugljikohidrata što je dovelo do pandemije pretilosti, srčanih bolesti, pa i dijabetesa tipa 2. Tome je svakako pridonijela i prehrambena industrija snižavanjem razine zasićenih masti u hrani (uglavnom animalnog podrijetla) zamijenivši ih isto lošim rafiniranim šećerom.
Može se zaključiti da očuvanje zdravlja neće biti upitno ako jedete i jaja, i maslac ili crveno meso, ali u svemu je tome ključ umjerenost i raznolikost. Nema razloga da ne uživate u hrani, a svakako smanjite prerađene namirnice pune šećera te birajte sezonske i lokalne namirnice koje uvijek spadaju u zdraviju skupinu od gotovih proizvoda čiji potpuni sastav ponekad ni nije naveden na deklaraciji.
