Svijest o štetnosti cigareta sve je veća, ali je manje poznato da jednak ili još gori učinak na zdravlje ima pet stvari: društvena izoliranost, dugo sjedenje, loša prehrana, manjak sna i solariji (bar jedno zlo koje kod nas nije previše rasprostranjeno).
Usamljenost je u modernom društvu sve izražajnija, kao posljedica enormne ekspanzije društvenih mreža i virtualizacije našeg socijalnog života, te prema tvrdnji profesorice psihologije Julianne Holt-Lunstad – na smanjenje životnog vijeka utječe kao popušenih 15 cigareta dnevno.
Društvene mreže i sve rjeđe druženje uživo s prijateljima i kolegama doveli su do toga da usamljenost postaje epidemija. Ako se većini teško othrvati internetskoj ovisnosti, posljedice izolacije bar donekle moglo bi ublažiti češće korištenje audio i video razgovora preko brojnih aplikacija, koje koliko-toliko čine druženje realnijim.
Sjedilački način života skoro da je u paketu sa usamljenošću na vrhu skrivenih opasnosti ovog doba. Ne samo da mnogi smatraju poželjnijim poslove ”bolje za stolom nego za lopatom”, nego nam se i privatni život sve više usmjerava na dugotrajno sjedenje za kompjuterima ili pred televizorima.
Ugodno jeste, ali čak i uz redovno vježbanje, sjedenje duže od osam sati na dan (brojni poslovi, ipak, ne mogu bez toga) povećava rizik od različitih zdravstvenih problema.
Analize pokazuju: svaka dodatna dva sata sjedenja povećavaju rizik obolijevanja od raka debelog crijeva, karcinoma endometrija i raka pluća.
Nezdrava prehrana, a nju najčešće čine slatka i prerađena hrana bogata zasićenim masnim kiselinama, jednako je potencijalno smrtonosna poput pušenja!
Istraživanje završeno prošle godine, u kojem su se eksperti bavili smrtnim slučajevima kao posljedicom loše prehrane, kao zaključak navodi da je stopa smrtnosti premašila one od alkohola, droge i duhana!
U našim je krajevima dio tradicije da dobra domaća rakijica dnevno ublažava posljedice dobrog masnog roštilja, ali i bez liječnika znamo gdje na planetu živi najdugovječnije stanovništvo – tamo gdje je prehrana tzv. mediteranskog tipa.
Manjak sna je, nažalost, još jedna ‘blagodet’ modernog čovjeka. Ustanovljeno je da samo u Americi 50 do 70 miliona stanovnika pati od poremećaja spavanja. Nedovoljna količina sna, upozorio je 2015. prof. Valerij Gafarov iz Svjetske zdravstvene organizacije, povećava rizik od moždanog i srčanog udara u jednakoj mjeri kao svakodnevno pušenje.
Pepi na popisu modernih ekstremnih zala je solarij.
Makar nešto što nije rasprostranjena pojava na Balkanu, ali i onima malobrojnijima, kojima se čini da je solarij zgodna varijanta sunčanja koju pod kontrolom, spomenimo da su dermatolozi 2014. dokazali da pretjerano korištenje solarija izaziva više slučajeva raka kože nego što pušenje izazove slučajeva raka pluća.
