2016-12-14 14:17:38
Ured za reviziju nezadovoljan implementacijom preporuka za bh. institucije
SARAJEVO, 14. decembra (FENA) – Od 73 državne institucije čiji rad je revidirao Ured za reviziju Bosne i Hercegovine pet je dobilo mišljenje s rezervom i skretanjem pažnje, jedna mišljenje s rezervom, 67 je dobilo pozitivno mišljenje, a od toga 40 pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje, kazao je danas zamjenik glavnog revizora Ureda Ranko Krsman.
Ove revizorske izvještaje za 2015. godinu razmatrali su na današnjoj sjednici poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a bh. institucije koje su u izvještajima o reviziji dobile mišljenje s rezervom u ukupnom budžetu institucija BiH učestvuju s oko 50 posto.
No, kako je navedeno u izvještaju Ureda za reviziju o izvršenju budžeta i međunarodnih obaveza iako je pitanje realizacije preporuka koje daje Ured krucijalno za jačanje i unapređenje odgovornosti u javnom sektoru, Ured za reviziju ne može biti zadovoljan stepenom njihove realizacije.
U Izvještaju o reviziji izvršenja budžeta institucija BiH za 2015. godinu dato je 70 preporuka, a u 2014. godini dato je 90 preporuka, od kojih je 10 realizirano u potpunosti, za 27 preporuka realizacija je u toku, a 53 preporuke nisu realizirane. Od ukupnog broja datih preporuka, na preporuke sistemske prirode se odnosi njih 28.
Kada su u pitanju izvještaji o finansijskoj reviziji pojedinačnih institucija u 2015. godini dato je oko 530 preporuka, što je za 15 posto više nego u 2014. godini (460 preporuka). Stopa realizacije preporuka finansijske je od 50 do 60 posto, što nije dovoljno jer druge demokratske države bilježe i do 90 posto implementacije preporuka revizije javnog sektora.
Analizirajući date preporuke i njihovu realizaciju kroz više godina, može se konstatirati da se uglavnom realiziraju preporuke za čiju realizaciju je neophodno djelovanje institucije kojoj je preporuka i data.
Za preporuke koje su zajedničke većem broju institucija preduzimaju se određene aktivnosti koje nisu provedene u mjeri dovoljnoj da se preporuke smatraju realiziranim.
Također, broj realiziranih preporuka je veći kod manjih budžetskih korisnika koji u principu imaju dosta jednostavnije procese poslovanja i raspolažu s manjim budžetom, za razliku od većih budžetskih korisnika koji imaju složeniju organizacionu strukturu i veći broj zaposlenih.
Pored toga, kod većih budžetskih korisnika procesi poslovanja su raznovrsniji i složeniji, a često realizacija preporuka ovisi od više subjekata i zahtijeva donošenje sistemskih rješenja viših nivoa vlasti. Značajniji broj preporuka se upravo odnosi na glavne i najčešće nalaze koji se ponavljaju više godina.
Zbog svega ovoga Krsman smatra da je od ključne važnosti realizirati preporuke sistemske prirode da bi se unaprijedila efikasnost javnog sektora te postiglo jačanje fisnansijske discipline, jer su ove preporuke zapravo rezultat stvarnog stanja.
Upravo na problem neimplementacije preporuka ukazali su danas poslanici Predstavničkog doma, ocjenjujući da su ovi izvještaji važna materija i daju uvid u eventualne netransparentnosti trošenja budžetskih sredstava.
Poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) Salko Sokolović podvukao je da je 28 suštinskih preporuka koje nisu implementirane te smatra da se treba raditi na smanjenju broja preporuka Ureda.
Predložio je i da se izvještaji Ureda usvoje te da se zaključkom zaduži Vijeće ministara da predloži mjere za realizaciju preporuka, ali i da prati implementaciju mjera te informira Parlamentarnu skupštinu BiH o tome.
Za šefa Kluba poslanika Saveza za bolju budućnost (SBB) Mirsada Đonlagića sporno je što se primjedbe Ureda odnose na, između ostaloga, isplatu naknada za prijevoz uposlenika, zapošljavanja na nivou BiH, ali i kada je u pitanju upravljanje IPA fondovima što predstavlja direktne finansijske gubitke za državu kojih je ionako mnogo.
– Šest bh. institucija koje su dobile mišljenje s rezervom imaju 50 posto budžeta zato to na drugi način oslikava ovakvu ocjenu Ureda. U 2015. godini imamo nazadak u odnosu na 2014. kada je u pitanju broj institucija s pozitivnim mišljenjem i to nije dobro – ocijenio je poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Predrag Kožul.
Predsjedavajuća Kluba Srpske demokratske stranke (SDS) Aleksandra Pandurević sugerirala je da kada postoje slučajevi kršenja u procesu javnih nabavki da se podsjeti na genezu cijelog predmeta jer bi se tako stekao uvid u pravo stanje.
– Tako bismo vidjeli da Tužilaštvo BiH nije uradilo svoj posao, a Bosna i Hercegovina i dalje trpi štetu – naglasila je Pandurević.
Nakon ovoga zaključena je rasprava o revizorskim izvještajima, a poslanici bi trebali nakon pauze razmatrati Prijedlog budžeta za narednu godinu.
(FENA) D.V.