2016-11-12 10:49:36

Nihad Hasanović: Roman ‘Laki pogon’ ispituje neuralgične tačke bh. društva

SARAJEVO, 12.novembra (FENA) – Roman „Laki pogon“ Nihada Hasanovića dobitnik je ovogodišnje nagrade “Skender Kulenović“ za najbolje književno djelo.

Piše: Nermina Omerbegović

Roman je krajem jula ove godine objavljen u Buybookovoj biblioteci Savremena bh. književnost, u izdanju Sarajevo – Zagreb.

Nagrada je dodijeljena na završnom dijelu manifestacije “Dani Skendera Kulenovića” u Bosanskom Petrovcu, gdje je  „Laki pogon“ jednoglasnom odlukom žirija proglašen najboljom knjigom u konkurenciji od 16 književnih djela.

Govoreći o nagradi Hasanović u izjavi za Fenu kaže da se, saznavši za radosnu vijest, osjećao nekako nestvarno, posthumno.

– Jako sam sretan i počastvovan što mi je dodijeljeno priznanje koje nosi ime jednog neprevaziđenog čudotovorca u carstvu riječi. Skenderov antifašizam i humanistički svjetonazor su dio i mog idejnog sklopa. U tom smislu, “Skender” je za mene obavezujući – kaže Hasanović.

Nagrađeni roman autor je okarakterisao kao satiričko-pustolovni.

-Ima u njemu i dosta lakrdije. Realistički nije, iako puno duguje realizmu – naveo je.

Govoreći o tematskom okviru romana Hasanović kaže da trenutno u BiH prolazimo kroz jedan degenerativni proces u kojem su propovjednici antiprosvjetiteljstva posvuda.

– Njih napaja žudnja za zaostalošću, a mnogima, pa čak i obrazovanim, načitanim ljudima, ta žudnja je više nego opojna. U „Lakom pogonu“,  često kroz šegu, ispituju se neuralgične tačke bh. društva, ali i ovog novog milenija. Knjiga govori o šovinizmu, propadanju ekonomije i radnog čovjeka, o ispraznosti religije i značaju naučnih i tehnoloških otkrića. Ipak, u srži romana je pitanje šta je to život, i kao prirodni fenomen i kao najveća od svih zagonetki – kaže za Fenu Hasanović.

Nihad Hasanović je rođen 1974. godine u Bihaću. Završio studij francuskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavio drame Podigni visoko baklju (1996) i Zaista? (2000), zbirku kratkih priča Kad su narodi nestali (2003), te romane O roštilju i raznim smetnjama (2008), Čovjek iz podruma (2013) i Laki pogon (2016). Objavljivao takođe pjesme, priče, eseje i prijevode . Preveo roman Kenizé Mourad „Vrt u Badalpuru“ (2001), dnevničke zapise E. M. Ciorana „Sveska iz Talamanke“, kao i „Duh terorizma“ Jeana Baudrillarda.

(FENA) F.F.