2016-10-27 13:39:35
Okrugli sto o reviziji rada javnih institucija u BiH
SARAJEVO, 27. oktobra (FENA) – Analiza Centara civilnih inicijativa (CCI) pod nazivom “Revizija javnih institucija u BiH-neiskorišteni potencijal“ svjedoči o niskom stepenu realizacije preporuka iz izvještaja o reviziji poslovanja u javnom sektoru, te odsustvu odgovornosti kada se radi o raspolaganju javnim novcem, kao i lošoj finansijskoj disciplini uopće.
Istaknuto je to danas na okruglom stolu, koji su u povodu spomenute analize organizirali CCI, a u čijem su fokusu sinhronizirane aktivnosti nadležnih institucija, orijentirane ka efikasnijem postupanju po revizorskim izvještajima.
Analiza CCI-a pokazuje da se raspon nerealiziranih revizorskih preporuka kreće od 25 posto u RS-u, 43 posto u FBiH, do 55 posto na nivou BiH, dok demokratski razvijene zemlje bilježe stopu od svega desetak posto nerealiziranih preporuka revizije javnog sektora.
Utvrđeno je, također, da su nadležna tužiteljstva u BiH u posljednje tri godine postupala po 43 predmeta, te da je indikativno da je polovina tih postupaka još u toku, dok je druga polovina uglavnom okončana naredbama o prekidu ili obustavi postupka, a epilog svega su dvije sudske presude od čega je jedna u drugostepenom postupku ukinuta.
Konsultant i analitičar u CCI te jedan od autora spomenute analize Muris Bulić ključnim problemom ocijenio je to što praksa pokazuje da je izostalo odgovarajuće postupanje po preporukama revizora, uključujući tretiranje tog pitanja u organima zakonodavne vlasti, ali i nadležnim tužiteljstvima.
Istakao je u izjavi za medije da je neophodno da sva tri segmenta – revizija, parlamenti i tužiteljstva, jačaju suradnju i djeluju sinhronizirano da bi u javnosti bili prepoznati kao tim u funkciji općeg dobra i tim koji vodi računa o utrošku javnog novca.
Zamjenik glavnog revizora BiH Jasmin Pilica ocijenio je da sintagma o tome da je Ured za reviziju institucija BiH neiskorišteni potencijal u potunosti odgovara postojećoj situaciji, jer u praksi svaki izvještaj s kvalifikacijom, bilo da se radi o izvještaju s rezervom ili negativnom mišljenju, prosljeđuje se nadležnom tužiteljstvu.
Precizira da je zadatak revizije da da nezavisno mišljenje i na temelju toga izvještaj u kojem su sadržani nalazi i preporuke o čemu se upoznaje javnost, a na temelju čega institucije sistema treba da djeluju u skladu s vlastitom ulogom.
Bivši glavni revizor i recenzent Analize CCI-a Milenko Šego smatra da je odsustvo javne i političke odgovornosti ključ (ne)realiziranja revizorskih preporuka, odnosno da je revizorski izvještaj ‘prvo poluvrijeme’ nakon čega bi na potezu trebale biti institucije sistema, uključujući organe zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, budući da revizori nisu represivni organi.
Navodi da nešto može biti ispravno, a da nije primjereno, što nerijetko svjedoči o “zakonitom nemoralu“, odnosno potrošnji javnog novca u skladu s propisima, ali na amoralan način.
Po njegovim riječima, neuspjeh sistema internih kontrola i upravljanja ljudskim resursima je problematičan u gotovo svim institucijama, a u isti set problema spadaju i pitanja u vezi s provedbom zakona o javnim nabavkama i raznim isplatama, kao i nedostatak podzakonskih akata s preciziranim procedurama.
Član Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju Parlamenta FBiH Elvir Karajbić smatra da bi cijeli lanac aktera uključenih u implementaciju revizorskih preporuka morao efikasnije funkcionirati, uključujući utvrđivanje odgovornosti za netransparentan i nezakonit utrošak budžetskih sredstava.
Pojašnjavajući procedure i ulogu parlamentarne komisije, kazao je da je u slučajevima u kojima su uočene manje nepravilnosti pravilo da se budžet takvim budžetskim korisnicima umanji za deset posto, a tamo gdje postoje obilježja krivičnog djela Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju, prijavu o tome dostavlja nadležnim tužiteljstvima na postupanje.
Glavni okružni tužitelj Okružnog tužiteljstva Banja Luka Želimir Lepir izjavio je da u BiH egzistiraju četiri zakona o reviziji javnog sektora (državni, dva entitetska i za Brčko Distrikt BiH), istaknuvši da je suština okruglog stola da se utvrdi jesu li revizorski izvještaji svrha sami sebi, ili su u funkciji pomoći organima gonjenja, odnosno da u slučaju postojanja osnova sumnje za određeno krivično djelo revizori o tome promptno obavještavaju nadležno tužiteljstvo.
Ocijenio je da su radi preciziranja određenih procedura neophodne određene zakonske izmjene i harmoniziranje rješenja kojima bi se utvrdila obaveza revizora da u slučaju osnovane sumnje podnesu prekršajne ili krivične prijave.
Kako je rečeno, Analiza CCI-a po kojoj je nazvan i okrugli sto organiziran u Sarajevu korak je ka uključenju svih odgovornih institucija u raspravu o tome kako se može postići bolje funkcioniranje i neovisan rad revizorskih institucija, ali i veća odgovornost u raspolaganju javnim novcem.
U vezi s tim, a radi kreiranja ambijenta za bolje funkcioniranje revizorskih institucija, rješenja, sugestije i preporuke sudionika okruglog stola bit će pretočene u formu inicijative i upućene nadležnim institucijama u BiH.
(FENA) L.A.