I dok dio Hrvata u 2016. još uvijek važe je li u školama bitnija informatika ili vjeronauk, a seksualni odgoj izaziva negodovanje dijela javnosti, lako je doći do zaključka da je pred nama dalek put i da treba proći puno vremena prije nego kolektivno izdignemo glave iznad baruštine i shvatimo da se natežemo oko gluposti s kojima se u normalnom svijetu nitko normalan ne bavi.
U takvim okolnostima priča o uvođenju pop kulture kao izbornog predmeta u osnovnim i srednjim školama, u najmanju ruku djeluje kao znanstvena fantastika.
Međutim, književnik, scenarist, redatelj i glazbenik Anđelo Jurkas odbija takav stav prihvatiti i smatra da na kraju ovog mračnog tunela ipak postoji svjetlo te je duboko uvjeren da je pop kultura nešto što bi mlađe naraštaje moglo otvoriti nekim novim iskustvima i pomoći im da od malih nogu upijaju i sadržaje s kojima se ne susreću kod kuće, u društvu ili mainstreamu koji ih bombardira sadržajem koji najbolje prolazi, ali o čijoj bi se kvaliteti dalo diskutirati.
Porazgovarali smo s Jurkasom koji nam je rekao koja je njegova namjera i što želi postići ovom inicijativom.
Informatika, seksualni odgoj i pop kultura?
“Namjera je zainteresirati i animirati odgovorne ljude i strukture zadužene za nacionalni obrazovni sustav i kurikulum ne bi li uvidjeli i realizirali potrebu uvođenja novog izbornog predmeta – ‘Pop kulture’, u sustav osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, kao izbornog/fakultativnog predmeta. Samim time pokušati dinamizirati i osvježiti nacionalni obrazovni sustav u skladu s galopiranjem vremena i pojavljivanjem novih vrijednosti 21. stoljeća, dajući djeci na izbor predmet koji svojim sadržajem sveobuhvatno adoptira mnoga životna područja koja se nedovoljno obrađuju i zastupaju u sklopu tradicionalnih predmeta koji čine kičmu nacionalnog školskog sustava.
Da ne ostane sve na razini ideje ili teoretiziranja, više mi je do akcije i konkretiziranja, pa uz konzultacije, pomoć i savjete nekih kolega radim na rukopisu knjige koja može poslužiti kao udžbenik, priručnik te svojevrsni info punkt i smjernica za predmet ‘Pop kultura’ te razvoju razrade nastavnog plana i programa za procesiranje odnosnog predmeta u hrvatske osnovne i srednje škole. Nastavni plan, program, sadržaj predmeta, koncept i razradu ideje poslat ću opet Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, te i Nacionalnom Kurikulumu, nositelju kurikularne reformne kao jedne od prvih mjera kojom započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Paralelno, po završetku pisanja rukopisa udžbenika, namjeravam se obratiti svim postojećim osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske s prijedlogom inicijative”, govori nam Jurkas.
Cajke dominiraju, a tužno je ako je to jedini sadržaj kojem su izloženi
I dok će nekima sve ovo biti daleko od radara, činjenica je da postoji neinteres za konzumiranjem i selekcioniranjem bilo kakvih kreativnih, filmskih, literarnih ili glazbenih stilova.
U slučaju glazbe se najčešće reflektira uz primjetnu dominaciju turbo folk glazbenog smjera, koji sam po sebi nije loša navika, ako nije isključivo jedini sadržaj koji je mladeži ostavljen na izbor tj. neselektivno podastrt za konzumaciju.
“S obzirom da u toj dobi djeca još nemaju dovoljno razvijen kritički moment ni diskurs prema niveliranju ponuđenoga za svjesno ili nesvjesno manipuliranje njihovim znanjem i neznanjem, preporuka je proširiti im horizonte, aktivirati im interesne sfere, zaintrigirati ih, uključiti ih u kreativni proces kako bi sami postali proizvođači pop kulturnih sadržaja a ne bivali smo konzumentima”, objašnjava Jurkas.
No, mnogi će se zapitati radi li se o materiji koja je dovoljno relevantna da nađe mjesto u nastavnom programu i kako će sve objasniti onima koji će možda pronaći nešto sporno čak i filmskim, glazbenim i inim klasicima koji bi na ovaj način postali “obavezno štivo”.
“Popularna kultura je ukupnost ideja, perspektiva, stavova, slika i drugih pojava koje su postale mainstream u određenoj kulturi, osobito zapadnjačkoj kulturi. Radi se o procesima i sadržajima koji su otpočeli ranih godina prošlog stoljeća. doživjele ekspanziju do sredine 20. st., postajući dijelom globalnog mainstreama krajem 20. i početkom novog stoljeća. Pod snažnim utjecajem masovnih medija, zbirka ideja pod pojmom ‘pop kultura’ prožima sve dijelove svakodnevnog života u društvu, ali najčešće poopćene kategorije pop kulture su svi vidovi zabave/entertainmenta (filmovi, glazba, TV, literatura, strip, društvene mreže), sport, vijesti, politika, moda, tehnologije…
Već samim opisom širine područja obuhvaćenog pod terminom ‘pop kulture’ čini se nepotrebnim dodatno objašnjavati koliku bi općekulturnu naobrazbu djeca dobila slušajući predmet tog tipa, a kreativnim pristupom nastavi približili bi se interesima djece te ih stimulirali uz postojeće vanškolske aktivnosti na novi niz iznimno korisnih budućih zvanja, zanimanja, ali i stvaranja mladih i obrazovanih ljudi ‘opće prakse'”, tvrdi Jurkas.
Reakcije su bile pozitivne
“Klinci, učenici su bili oduševljeni i zadovoljni, kolege učitelji također. Njihove reakcije i uviđanje pratkične potrebe za takvim nečim zapravo je bilo najvećim razlogom ustrajavanja u ovoj inicijativi. Djeca su naime zadnja linija obrane i onaj najzdraviji i najvrjedniji segment našeg društva pa im se tako treba i pristupiti, ponuditi im što veću mogućnost izbora, interesantnog, kvalitetnog i korisnog obrazovanja. Predmet Pop kultura svakako zadovoljava svakom od spomenutih prohtjeva”, govori za Index.
Ipak, pop kultura je pojam koji je nejasan i odraslima te nešto što bi svakako valjalo prilagoditi pojedinim uzrastima. Zanimalo nas je stoga kako je sve to zamislio i kako je naumio približiti sadržaj mlađim naraštajima kojima je ovo možda prvi svjesni susret s ovim pojmom.
“Ne bih podcjenjivao kuženje klinaca 21. stoljeća. To što mnogima odraslima nije jasno ne znači da njihovi nasljednici već sad u teoriji i praksi ne razvaljuju, primjerice od društvenih mreža do mobilnih tehnologija.
Pop kultura kao takva pak obuhvaća vrlo jasno određene i definirane segmente te se taksativnim pobrojavanjem što je sve čini dolazi do vrlo širokog područja koji obuhvaća od glazbe, filma, literature, medija, društvenih mreža, stripa, infotainmenta, sporta kao nadopune obaveznog predmeta tjelesnog odgoja, svijeta gamera i tako dalje.
Prilagodba sadržaja predmetnog predavanja radi se prema dobi učenika kojima se obraća, ovisno o tome radi li se o razredima od prvog do četvrtog ili petog do osmog u osnovnim školama ili pak srednjoškolcima jer su njihovi kognitivni procesi uvjetovani njihovom dobi i stupnjem biološkog razvoja te prilagođavanja nastavnog plana i programa ne bi li što efektnije učili te sudjelovali u predmetu pop kultura”, zaključuje Jurkas.
Ostaje nam vidjeti kako će se sve razvijati i je li ovo nešto što bi moglo zaživjeti.
(skraćeni interview, objavljen početkom 2016., prenesen sa portala Index.hr)
