Knjigu “Zealot” Reze Aslana, američkog istoričara iranskog porijekla, od samog objavljivanja prate kontroverze. Prvu i najveću izazvao je intervju koji je s autorom upriličila američka “mainstream” TV kuća Fox. Voditeljica Lauren Green je nespretno i nespremno, moglo bi se reći s nipodaštavanjem, pokušala srušiti Aslanov kredibilitet, pozivajući se na njegov muslimanski “background”, na šta je on uporno pokušavao da joj objasni da je on prije svega “istoričar religija sa četiri diplome, uključujući i jednu iz Novog zavjeta, koji tečno govori biblijski grčki, proučava hrišćanstvo dva desetljeća” i da je njegova islamska vjeroispovijest u tom kontekstu potpuno irelevantna. Ovaj incident je, naravno, “uzdrmao” Ameriku, uslijedile su brojne kritike, a intervju su mnogi mediji proglasili najsramotnijim intervjuom u istoriji Fox TV. Već sljedeće sedmice knjiga se našla na listi bestsellera New York Times-a.
Pogledajte intervju, ako već niste:
https://www.youtube.com/watch?v=Jt1cOnNrY5s
Međutim, uslijedile su nove kontroverze, koje se tiču samog sadržaja knjige, jer Reza prikazuje Isusa na nešto drugačiji način od uobičajenog. Aslan ističe da su evanđelja pisali ljudi koji Isusa nisu ni poznavali, te se poziva na brojne istorijske izvore kako bi što uvjerljivije prikazao stanje u Palestini tog doba, uticaj Rimskog carstva i konekcije židovskih elita s njim. Kako je i sam više puta ponovio, govoreći o knjizi, Aslan je, u nedostatku istorijskih zapisa o Isusu, pokušao prije svega da opiše prostor i vrijeme u kojem je on živio, a da tek onda njegovu ličnost, objektivno i nepretenciozno, stavi u taj kontekst. Knjiga “Zealot” Isusa ne prikazuje kao bezuslovnog pacifistu koji isključivo širi i promoviše ljubav, nego ga opisuje kao židovskog revolucionara koji pokušava pokrenuti pobunu protiv Rima. Uz Isusa, najznačajnijim čovjekom u istoriji hrišćanstva, Aslan smatra Pavla, koji je, po njegovom mišljenju, udario temelje hrišćanstva koje danas poznajemo, a koje se u mnogim stvarima razlikuje od hrišćanstva Isusovog doba.
Ovu zanimljivu i osebujnu knjigu preporučit ćemo za čitanje, citirajući, na kraju, njenog autora: “Postojale su desetine ljudi koji su hodali Svetom zemljom tvrdeći da su mesija, liječeći bolesne, istjerujući demone, te su govorili protiv Rimskog carstva i sakupljali sljedbenike. Na neki način, zapravo, nema ništa jedinstveno u onome šta je Isus radio. Mnoge od tih takozvanih lažnih mesija znamo i po imenu. Neki su za života bili slavniji od Isusa i imali više sljedbenika. Ali, ono što me fascinira je da, od tolikih mesija u Palestini prvog stoljeća, samo jednog i danas smatraju spasiteljem.”
