Pozitivno razmišljanje je, jednostavno, filozofija licemjerja – da je nazovemo pravim imenom. Kada vam se plače, ona vas uči da pjevate. A, u stvari, trebali biste plakati, tvrdio je indijski duhovni učitelj Osha.
Je li vam ikada rečeno da samo razmišljate pozitivno i da će vaši problemi nestati? Ili da ćete svoje ciljeve u životu ostvariti samo tako što ćete ih vizualizirati, uz pozitivan stav prema njima?
To je filozofija koja je već decenijama popularna zahvaljujući knjigama ‘Kako steći prijatelje i naklonost ljudi’ i ‘Misli i obogati se’. Međutim, da li nam to zaista pomaže da vodimo sretniji i ispunjeniji život?… Ne baš.
Zapravo, prema indijskom mistiku, guruu i duhovnom učitelju Oshou (Bhagwan Shree Rajneesh Rajneesh of Osho, preminuo 1990.), to je možda jedna od ‘najglupljih filozofija’ ikada.
Kada su ga pitali šta misli o pokretu pozitivnog razmišljanja, Osho je rekao da vjeruje da on nanosi više štete nego koristi. Zašto? Zato što to znači da poričemo stvarnost i da smo neiskreni prema sebi.
Filozofija pozitivnog razmišljanja znači biti neiskren, vidjeti nešto i poricati da si to vidio, zavaravati i sebe i druge… Pozitivno razmišljanje je jedna glupa filozofija koju je Amerika iznjedrila – ništa drugo. Dale Carnegie, Napoleon Hill, svećenik Vincent Peale, svi ti ljudi ispunili su umove Amerikanaca ovom potpuno apsurdnom idejom o pozitivnoj filozofiji, tvrdi Osho.
A ona se naročito sviđa osrednjim umovima …
Knjiga koju je napisao Dale Carnegie, ”Kako steći prijatelje i naklonost ljudi”, prodaje se u istom tiražu kao i Biblija. Nijedna knjiga nikada nije dostigla taj nivo popularnosti. Čak ni Biblija nije adekvatna konkurencija, jer je manje-više dijeljena besplatno i gurana ljudima u džepove. Knjigu koju je napisao Dale Carnegie ljudi su kupovali vlastitom voljom.
Dale Carnegie je započeo cijelu tu školu pozitivne filozofije, pozitivnog razmišljanja: Ne gledajte negativnu stranu, mračniju stranu. Ali time što je vi ne vidite, mislite li da će ona nestati? Samo se zavaravate…
Negativne stvari su dio života koliko i pozitivne. One su u međusobnoj ravnoteži.
Osho je posebno kritičar prema nevjerovatno popularnoj knjizi ”Misli i obogati se”, za koju je rekao: ”Što se tiče Napoleona Hilla, sjećam se da je on sam bio siromašan čovjek. To je dovoljan dokaz da ospori cijelu njegovu filozofiju. On se obogatio prodajući svoju knjigu”.
Ali nije se obogatio zbog pozitivnog razmišljanja – već zbog budala širom svijeta koje su kupovale njegovu knjigu.
Osho kao značajnu ilustraciju navodi jednu anegdotu.
Slučajno se desilo da je Henry Ford došao u najnovijem modelu svog automobila i ušao u knjižaru da nađe neko lagano štivo za čitanje. Napoleon Hill nije htio propusti ovu priliku, prišao mu je sa svojom knjigom i kazao, ‘Upravo je objavljena odlična knjiga. I to nije samo knjiga, to je sigurna metoda za uspjeh.’
Henry Ford je upitao ‘Jeste li vi pisac te knjige?’, a Hill je ponosno potvrdio. Magnat je nastavio, ‘Jeste li došli svojim autom ili autobusom?’ i dobio odgovor ‘Došao sam autobusom, naravno.’
Na to je Ford rekao, ‘Pogledajte vani. To je moj privatni automobil, a ja sam Henry Ford. Vi obmanjujete druge, nemate čak ni privatni automobil, a pišete knjigu koja se zove ‘Misli i obogati se’! Ja se nisam obogatio misleći, tako da ne želim gubiti vrijeme s vama. Vi mislite i obogatite se! I kad se obogatite, onda dođite kod mene. To će biti dokaz. Knjiga nije dokaz.’
Kažu da Napoleon Hill nikada nije smogao hrabrosti da ponovo ode kod Henry Forda, iako je postalo malo bogatiji. Ali, logika Henry Forda je bila jasna.
Ne, ja ne vjerujem u filozofiju pozitivnog razmišljanja, kaže Osho. Poluistina je opasna.
”Pitate me jesam li protiv pozitivne filozofije. Jesam, zato što sam jednako tako i protiv negativne filozofije. Moram biti protiv obje zato što obje biraju samo pola činjenice i obje pokušavaju da ignorišu drugu polovinu. A zapamtite, poluistina je daleko opasnija od cijele laži, zato što će cijela laž biti otkrivena prije ili kasnije. Koliko dugo može ostati neotkrivena? Laž je, naravno, laž, to je kula od karata – mali povjetarac i cijela kula nestaje. Ali poluistina je opasna. Možda je nikad nećete otkriti, možda ćete nastaviti da mislite da je to cijela istina.”
Osho je tvrdio da je štetno sputavati negativne emocije:
”Negativne ideje vašeg uma moraju se osloboditi, a ne potiskivati pozitivnim idejama. Morate stvoriti svijest koja nije ni pozitivna ni negativna. To će biti čista svijest. U toj čistoj svijesti živite najprirodniji i najsretniji život”.
Ne sviđa vam se neka osoba, ne sviđa vam se mnogo stvari, ne sviđate se sami sebi, ne sviđa vam se situacija u kojoj se nalazite. Sve to smeće se nakuplja u vašem nesvjesnom biću, a na površini se rađa licemjer, koji kaže, ‘Ja volim svakoga, ljubav je ključ za sreću.’
Ali vi ne vidite sreću u životu te osobe. Ona u sebi drži cijeli pakao. Ona može zavaravati druge, i ako nastavi dovoljno dugo sa zavaravanjem, može zavarati i sebe. Ali to neće biti promjena. To je jednostavno uzaludno trošenje života – koji je izuzetno dragocjen jer ga ne možete vratiti.
Pozitivno razmišljanje je jednostavno filozofija licemjerja – da je nazovemo pravim imenom. Kada vam se plače, ona vas uči da pjevate. Možete uspjeti ako pokušate, ali te suzdržane suze će se u jednom trenutku vratiti, u nekoj situaciji. Postoji granica do koje možete potiskivati. A pjesma koju ste pjevali je bila apsolutno besmislena, jer je niste osjećali, nije došla iz vašeg srca, zaključuje Osha.
(Izvor: Buka)
