Samo jedna u nizu takvih vijesti iz svijeta, da Austrija daje 4.000 eura subvencije kupcima auta na električni pogon, istražili smo kakvo je stanje u BiH i susjednim zemljama.
Prema podacima Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), u Mostaru je, u oktobru 2015. godine – registrriran prvi automobil na električni pogon u BiH.
Prema informaciji Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), koju je prenio Klix, u toj istoj 2015. godini, u Bosnu i Hercegovinu su uvezena samo dva putnička vozila koja se pokreću isključivo na električni pogon, a 2016. – nije bilo uvoza elektro-automobila! U isto vrijeme, prema objavi Instituta za privredni inžinjering iz Zenice, u 2015. godini je u Federaciji BiH obavljeno 12 tehničkih pregleda vozila na električni pogon, ali je riječ o polovnim automobilima koji su prepravljeni na električni pogon.
Osnovna pretpostavka da se razvije sve intenzivniji novi svjetski trend jesu punionice baterija u električnim autima, pa kada se zna da je Sarajevo prvu punionicu dobilo u septembru 2016., u okviru Hotela Residence Inn Marriot, i to samo za goste tog hotela, jasno je da motivacije kupaca nema.
Kako piše Al Jazeera, jedina vozila koje pokreće struja u BiH obično su tramvaji ili trolejbusi javnog gradskog prijevoza, i to samo u Sarajevu. No, da situacija bude sasvim apsurdna – u Aleksandrovcu, nadomak Banja Luke, čak se sklapa karoserija za električne automobile, ali za potrebe njemačkih poštara.
Po svemu ovome, još ćemo dugo počekati na veći broj elektro-automobila na cestama i gradskim ulicama u BiH, iako je odavno jasno da u enormnom zagađivanju zraka u Tuzli, Sarajevu ili Zenici u vrlo velikoj mjeri ulogu imaju klasična vozila sa benzinskim i dizel motorima.
Srbija: muke oko registracije elektro-automobila
U Srbiji je, na osnovu pretraživanja dosadašnjih medijskih objava, veliki problem što rijetki ambiciozni kupci elektro-automobila imaju ogromne administrativne teškoće već kod registracije.
I ovdje je problem u potpunom nedostatku mreže punionica, a ni apsurdnih situacija ne manjka.
Kako su pisali mediji: prvi električni automobili koje koristi jedna gradska uprava nalaze se u Pančevu i to samo zato što su ih dobili od italijanske provincije Ravena. Drugu seriju od 7 vozila pribavila je jedna banka, u septembru 2016. godine, kao prva kompanija ili institucija u Srbiji koja će koristiti ekološka vozila. Ministarstvo ekologije, izgleda, još nema takve planove.
U proljeće prošle godine najavljeno je da će u okolini Beograda ”uskoro početi sklapanje električnog vozila, a planira se i proizvodnja, te cijena modela pod nazivom ‘aksios’ neće prelaziti 10.000 eura. Vijest o puštanju u rad tog pogona nismo otkrili.
Hrvatska najbrže napreduje
U prvih pola godine (2016.) u Hrvatskoj su registrirana 43 automobila s pogonom na struju, a samo lani uvezeno ih je i registrirano više od 70. Iako se te brojke naoko ne čine velikima, u Hrvatskoj ima gotovo 800 električnih vozila, objavio je Tportal.
Razvoj tržišta vozila na struju prati i postavljanje punionica, a u Hrvatskoj ih je do kraja prošle godine evidentirano 129, uz najavu da bi u idućim godinama njihov broj trebao znatno porasti.
Dakle, osnovna pretpostavka za bržu transformaciju sa motora na fosilna goriva na elektro-motore u Hrvatskoj je prešla prag bar minimalne sistemske podrške kupcima takvih vozila.
Precizne podatke o subvencijama i njihovoj visini nismo pronašli, ali je jasno da je Hrvatska ipak najdalje otišla s trendom elektro-automobila.
