2016-12-06 12:28:29
Igre voskom i fajumski porteti Ire Skopljak
SARAJEVO, 6. decembra (FENA) – Mlada umjetnica Ira Skopljak u Galeriji “Novi Hram” predstavlja se prvom samostalnom sarajevskom izložbom “Tragovi postojanja” koja je realizovana uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, a bit će otvorena još dva dana.
Skopljak svoj rad bazira na iščitavanju fajumskih porteta ili portreta mumija, koji predstavljaju realistične portrete na drvetu slikane u doba helenističkog Egipta. Korišteni su kao posmrtne maske mumija. Ovakvi portreti su pronađeni širom Egipta, ali najviše u okolini Fajuma, po kome su i dobili naziv. Potječu iz vremena rimske vladavine, kasnije i ranog hrišćanstva. Savremena istraživanja ocjenjuju da je ova slikarska tradicija ugasla sredinom trećeg vijeka.
Ova slikarska tradicija razlikuje dvije tehnike izrade: enkaustika (slikanje voskom) i tempera.
Skopljak za Fenu pojašnjava da se kod tehnike enkaustike koristi vrući vosak s pigmentom, što naziva zahtjevnom i zanimnjivom tehnikom. Upravo zbog tog prelijevanja voska njeni su radovi velikih formata jer vosak traži slobodu koju daju veliki formati.
– To su mumificirana tijela. Ljudi koji su umrili majstorima su za života rekli da im urade portrete tako da je to nešto prelijepo, frizure, nakit, šminka, kosa kod muškaraca,velike oči – istaknula je ona, govoreći o fajumskim portetima.
Skopljak navodi da se u svom “portretisanju” koristila autoportretima, ali i licima prijateljica i studenata, onima koji su je nečim asocirali na prošla vremena.
– Neki portreti su statični kao ikone, neki opet su u lepršavom pokretu kao da su živi. Ima života u mojim slikama. U pokretu, koloritu, šarenilu. Na njima se tako može vidjeti povezanost muškarca i žene, njihov duh i ljubav. Te duše koje se nalaze – ustvrdila je ona.
O utjecajima velikana likovne umjetnosti poput Klimta ili Franje Likara, Skopljak kaže da voli njihov rad te podsjeća da je i Klimt kopirao stari Egipat, “izvlačio od njega”, što i sama radi, ali ipak u svemu ostaje svoja.
Mlada umjetnica se osvrnula i na česta pitanju o utjecaju koji je na nju imao njen otac, poznati bh. umjetnik Mustafa Skopljak. Ističe da joj je on bio životni i onaj umjetnički učitelj, kao i podrška. Ali, dodaje da su oni dva različita karaktera te je sama pronalazila vlastite puteve u umjetnosti.
Ira Skopljak rođena je u Sarajevu 1987. godine. Završila je Školu primijenjenih umjetnosti u Sarajevu. Nakon toga upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu Nastavnički odsjek, gdje diplomira kod profesora Radoslava Tadića. Magistrirala je na temu “Tehnološki aspekti i simbolika primjene starih slikarskih tehnika i materijala u mojim slikama” na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Radi kao viši asistent na predmetima likovna tehnologija na ALU Sarajevo.
(FENA) M.L.