2016-12-25 12:16:57
Tomić: Prednosti uključivanja žena u sektor sigurnosti i odbrane višestruke
SARAJEVO, 25. decembra (FENA) – Ankica Tomić, šefica Odsjeka za međunarodnu saradnju u Ministarstvu sigurnosti BiH i zamjenica predsjedavajuće Koordinacionog odbora za praćenje provedbe Akcionog plana za implementaciju UN Rezolucije 1325 u BiH smatra da su prednosti uključivanja žena u sektor sigurnosti i odbrane višestruke.
– Mnoga istraživanja su dokazala da su žene sklonije pronalaženju miroljubivih rješenja i kompromisa od muškaraca i imaju uglavnom negativan stav prema uporabi oružane sile. Rezultati i činjenice u nekim zemljama, koje su već značajno emancipirane, dokazuju kako sve veći postotak žena u policiji i vojsci značajno povećava njihovu profesionalnost – istakla je Tomić u intervjuu za Centar za sigurnosne studije (CSS).
Navela je da istraživanja pokazuju da su građani zadovoljniji s radom npr. policijskih struktura u kojima je veća prisutnost žena.
– Građani više vjeruju u policajke, što rezultira većom suradnjom s policijom u otkrivanju informacija. Zasigurno, više žena u sektoru sigurnosti i obrane vodi do njegove veće profesionalnosti. Uvažavanjem „ženskih“ potreba, prioriteta, iskustava i gledišta postiže se održiv mir i osigurava stabilnost i prosperitet svakog društva – smatra ona.
Ističe da usvajanje UN rezolucije 1325 „Žene, mir i sigurnost“ predstavlja prekretnicu u povijesti odnosa prema ženama u kontekstu sigurnosti te da se “prvi put ženama formalno priznaje doprinos u preveniranju i spriječavanju sukoba, kao i postkonfliktnoj izgradnji društava, te očuvanju mira i sigurnosti”.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda tom Rezolucijom potvrđuje da oružani sukobi najviše pogađaju žene i djecu, kao i da su žene i djevojčice i nakon završetka sukoba žrtve seksualnog i fizičkog zlostavljanja i drugih vrsta nasilja.
– Provedba te Rezolucije, uz sedam naknadno usvojenih rezolucija, predstavlja temeljni okvir za zaštitu i poštivanje ljudskih prava žena i djevojčica. Rezolucija 1325 je potaknula ili dodatno ohrabrila mnoge žene i muškarce širom svijeta da progovore na drugačiji način o nasilju nad ženama i djecom, kako u ratnim, tako i u mirnodopskim uvjetima. Isto tako, jasno i nedvosmislo se zahtijevalo uključivanje i povećanje broja žena u svim fazama postizanja mira i sigurnosti – navela je Tomić.
U proteklim godinama, dodala je, posebno nakon donošenja prvog Akcijskog plana za provedbu UN Rezolucije 1325 u Bosni i Hercegovini iz 2010. godine, koji je bio prvi u jugoistočnoj i osmi po redu u Evropi, povećavao se broj žena u institucijama sektora sigurnosti i obrane.
– Provođenje sveobuhvatnih strateških mjera kroz Akcijski plan za implementaciju Rezolucije 1325 dovelo je do kreiranja povoljnijeg ozračja za povećanje sudjelovanja žena u policijskim i vojnim snagama, premda je to povećanje i dalje najuočljivije na nižim pozicijama – navela je Tomić.
Međutim, kaže dalje, ako usporedimo naše statističke podatke s onima iz susjednih država, u kontekstu odlučivanja u okviru sektora obrane i sigurnosti, mali je postotak žena koje su dosegle najviše pozicije u institucijama sektora sigurnosti, odnosno vojsci i policiji.
– Povećan je broj žena ministrica obrane i unutranjih poslova, ali broj generalica ili komesarica u vojsci i policiji je neznatan, posebice u državama jugoistočne Europe. U Hrvatskoj je, primjerice, jedna žena unaprijeđena u čin brigadne generalice. No, ipak je došlo do povijesne prekretnice jer su se ovi sektori „otvorili“ za ulazak žena u njih. Svakako ohrabruju podaci da se sve više žena odlučuje graditi svoju karijeru u institucijma sektora sigurnosti i obrane – ocijenila je Tomić.
Žene su sastavna komponenta mirovnih misija u svijetu u kojima učestvuje i BiH od 2000. godine.
– Što se tiče policijskih struktura, od 2000. godine, kada je upućen prvi policijski kontingent u mirovnu misiju UN-a u Istočni Timor, u mirovnim misijama UN-a sudjelovalo je ukupno 268 policijskih službenika, od čega 41 žena, odnosno 15,29 posto. Trenutačno se nalazi 30 posto žena u tri mirovne misije u koje BiH upućuje policijske službenike i službenice: Južni Sudan, Cipar i Liberija. Kao što je razvidno, radi se o četverostruko većoj zastupljenosti policijskih službenica u mirovnim misijama, nego što je njihova prosječna zastupljenost u svim policijskim strukturama u BiH. Trenutačna zastupljenost žena u ukupnom broju policijskih službenika koje BiH upućuje u mirovne misije znatno je veća od ukupnog prosjeka država članica NATO-a i EU – navela je Tomić.
Dodala je da u procesu selekcije kandidata za predmisionu obuku za sudjelovanje u mirovnim misijama, Ministarstvo sigurnosti daje prednost policijskim službenicama koje su uspješno položile test engleskog jezika i računala, te tako ispunile kriterije da sudjeluju na predmisionoj obuci, koja predstavlja preduvjet za upućivanje u mirovne misije.
– Ministarstvo sigurnosti BiH je dobilo i nagradu za uključivanje žena u operacije potpore miru Ujedinjenih naroda, kao i za njihov zapažen doprinos u izgradnji postkonfliktnih društava. Taj uspjeh je Ministarstvo sigurnosti uspjelo ostvariti zahvaljujući kontinuiranoj suradnji i potpori svih ministarstva unutarnjih poslova i agencija za provođenje zakona u BiH, uključujući i one u sastavu ovog Ministarstva, kao i entiteske i kantonalne, te Policiju Brčko Distrikta – istakla je Tomić.
Također je rekla da se najvećim izazovom smatra „dominantan položaj muškarca u odnosu na žene“ u javnom životu u BiH, a to se reflektira i na poziciju i ulogu žena u tradicionalano „muškim strukturama“, kao što su vojska i policija.
– Takvo okruženje, tradicionalna shvaćanja i predrasude u razumijevanju rodnih uloga još uvijek negativno utječu na samopouzdanje i odluku žena da se odvaže u većem broju graditi profesionalanu karijeru u policiji i vojsci. Naš drugi Akcijski plan 1325 je koncipiran tako da se svladavanju ovih izazova posvećuje značajna pozornost. Međutim, izazovi u provedbi „Akcijskog plana 1325“ se i dalje odnose na nedostatak financijskih i ljudskih resursa za kontinuiranu primjenu principa ravnopravnosti spolova u nadležnim institucijama. Osviještenost i razumijevanje važnosti tih principa još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini – smatra Tomić.
Navela je da se još uvijek u nekim institucijama provedba Rezolucije 1325 „Žene, mir i sigurnost“ percipira samo kao „spolno razvrstana statistika“.
– Savladavanje tih i drugih izazova će zahtijevati i u budućnosti strpljiv, sustavan i multidiscilinaran pristup – dodale je.
Njena poruka djevojkama i ženama, koje planiraju graditi svoju profesionalnu karijeru u sektorima odbrane i sigurnosti, je da su to danas sektori koji su otvoreni za žene.
– U tim sektorima se poduzimaju različite mjere kako bi se privukao i motivirao veći broj žena da se odluče za policijski i vojni poziv. Isto tako, stvoreni su zakonski i institucionalni okviri za usavršavanje i napredovanje žena. To je proces koji će dugo trajati, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u državama s dužom demokratskom tradicijom, ali i puno dužom poviješću upošljavanja žena u vojsci i policiji. Međutim, vjerujem da je onima koji donose odluke jasno da će bez žena biti teško ili nemoguće izvršavati poslove i zadaće iz nadležnosti institucija sektora sigurnosti i obrane – zaključila je Tomić na kraju intervjua za CSS.
CSS implementira projekat „Osnaživanje žena za jaču integraciju u sektor sigurnosti Bosne i Hercegovine kroz javnu promociju uspješnih liderki“. Projekat podržava Vlada Kanade putem Kanadskog fonda za lokalne inicijative (CFLI).
Cilj projekta jeste da promovira značaj uloge žena u sigurnosnom sektoru Bosne i Hercegovine i doprinese implementaciji UN Rezolucije 1325 “Žene, mir i sigurnost”. Ujedno, projekat ima za cilj ohrabriti i druge žene i mlade djevojke na veću uključenost u ovo, po tradicionalnom shvatanju, muško područje angažmana, te time potaknuti i njihova razmišljanja o mogućnosti izgradnje uspješne karijere unutar institucija sektora sigurnosti.
Jedna od projektnih aktivnosti usmjerena je na intervjuisanje 10 uspješnih žena iz oblasti sigurnosti, odbrane i pravosuđa.
(FENA) J.Č.