2016-11-27 11:36:03
Kreso: Žene se svojim dokazanim radom, znanjem i stručnošću trebaju nametnuti
SARAJEVO, 27. novembra (FENA) – Predstavnici Centra za sigurnosne studije (CSS) su u okviru projekta „Osnaživanje žena za jaču integraciju u sektor sigurnosti Bosne i Hercegovine kroz javnu promociju uspješnih liderki“, koji finansijski podržava Kanadski fond za lokalne inicijative, razgovarali s Meddžidom Kreso, predsjednicom Suda BiH.
Kreso je na tu poziciju prvi put imenovana 10. oktobra 2004., te ponovno u januaru 2011. godine, otkad joj teče drugi mandat. Početkom 2017. godine ističe joj drugi šestogodišnji mandat. Konkurs za poziciju predsjednika Suda Bosne i Hercegovine raspisan je 5. septembra i bio je otvoren do 20. septembra. U toku je procedura izbora novog predsjednika.
Kreso smatra da su žene, „pokazujući hrabrost i profesionalnost u ključnim momentima, doprinijele da Sud BiH ostane jedna od najvažnijih karika u pravosudnom lancu koja garantira vladavinu prava na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine“.
U svojoj bogatoj profesionalnoj karijeri Kreso je bila na pozicijama sutkinje, tužiteljke i advokatice.
– Svaka od ovih pozicija nosila je sa sobom veliku odgovornost, istovremeno predstavljala izazov, no što je najvažnije svaka je donijela iskustvo bez kojeg se ne može biti ni dobar sudija, ni dobar tužilac niti dobar advokat. Teoretsko znanje koje se stekne u obrazovnim ustanovama samo je baza koja se kroz praksu, predanim radom i snagom volje, kontinuirano gradi. Taj put je dug i tu prečica nema. Ukoliko neko misli da ga, gradeći karijeru, može skratiti – u velikoj je zabludi jer neznanje, baš kao i znanje, vrlo brzo dolazi do izražaja. Tačno je da sam bila i advokatica i tužiteljka, još sam sutkinja, i iz tog razloga duboko cijenim kolege jer sam svjesna težine posla koji obavljaju. Riječ je, dakle, o različitim ulogama koje sudije, tužioci i advokati imaju u sudskom postupku, no svaka od njih nosi svoju težinu i svaka je izuzetno važna – istakla je Kreso.
Govoreći o radu Suda Bosne i Hercegovine, ona je rekla da je taj sud jedan od najvažnijih karika u pravosudnom lancu koji garantuje vladavinu prava na području Bosne i Hercegovine.
– Od osnivanja, Sud BiH radi pod pritiskom, bilo da je riječ o prijetnjama ukidanjem, nepoštivanju njegovih odluka, uskraćivanju budžeta za neometan rad ili odugovlačenju procesa imenovanja sudija. Međutim, Sud nikada nije podlegao tome i zato je danas tu i zato su mu opstojnost i budućnost neupitni – rekla je Kreso.
– Sud BiH se, svojim predanim radom, izborio za opstanak. Ako me pitate da li je bilo lako – nije, ali ako me pitate da li je vrijedilo – naravno da jeste – dodala je.
U sektoru pravosuđa Bosne i Hercegovine, 60 posto je žena na pozicijama sudija i tužilaca. S druge strane, 41 posto njih se nalazi na rukovodećim pozicijama u sudovima i tužilaštvima.
– Što se mene tiče, ako je tačan taj podatak, to je dobra vijest. Iz iskustva koje imam žene su izuzetne radnice, hrabre su i odvažne. U Sudu BiH također je situacija „u korist žena“ i one su te koje su nosile i još nose veliki teret ovog posla i veliku odgovornost. No, da ne bih bila pogrešno shvaćena dozvolite da pojasnim – nisam za ideju da žene trebaju biti ravnomjerno zastupljene samo zato što su žene, dakle na osnovu spolne pripadnosti. Smatram da se žene svojim dokazanim radom, znanjem i stručnošću trebaju nametnuti. Dakle, niko po osnovu spola ne treba biti ni podređen, a ni privilegovan. Trebamo se voditi drugim kriterijima, ali ti kriteriji moraju biti isti za sve – istakla je Kreso u razgovoru za CSS-a.
Ističe da sposobne, stručne i odgovorne žene koje profesionalno obavljaju posao treba podržati.
– Žene su, kada je riječ o Sudu BiH, u ključnim momentima pokazale hrabrost i profesionalnost, a biću slobodna reći, i održale Sud BiH. Međutim, balans ne treba praviti po svaku cijenu, ne treba ga praviti nasilu. Na šta bi Sud BiH danas ličio, ako bi ga uopšte bilo, da u njemu radi 90 posto žena koje nisu dovoljno stručne i koje nisu dorasle dodijeljenoj funkciji? No, ovo što kažem za žene odnosi se i na muškarce: dakle, samo rad, znanje, stručnost i odgovornost su dovoljno dobri argumenti i oni moraju biti iznad nacionalnih – barem kada je riječ o ovoj branši – poručila je Kreso.
Njena poruka za mlade djevojke i žene koje planiraju graditi svoju profesionalnu karijeru u sektorima pravosuđa i sigurnosti BiH jeste „da imaju strpljenja i da svoj profesionalni put grade tako što će se njime za 10 ili 20 godina ponositi, a ne stidjeti ga se“.
– Danas je vrlo popularno preskakati po nekoliko stepenica da bi se što prije došlo do određene funkcije i napredovalo u karijeri. Sistem to omogućava, ali to je pogrešan sistem. Od takvih država ima više štete nego koristi, a posljedice mogu biti fatalne za cijelo društvo. Zato je moj savjet mladim pravnicima da nikada ne prestanu učiti, ulagati u sebe i cijeniti priliku da rade s iskusnijim kolegama, jer iskustvo im niko ne može dati, mogu ga samo steći – rekla je Kreso u razgovoru za Centar za sigurnosne studije (CSS).
Centar za sigurnosne studije (CSS) implementira projekt “Osnaživanje žena za jaču integraciju u sektor sigurnosti Bosne i Hercegovine kroz javnu promociju uspješnih liderki – WISE“, koji podržava vlada Kanade putem Kanadskog fonda za lokalne inicijative (CFLI).
Cilj projekta je da promovira značaj uloge žena u sigurnosnom sektoru Bosne i Hercegovine i doprinese implementaciji UN-ove Rezolucije 1325 “Žene, mir i sigurnost”. Ujedno, projekt ima za cilj ohrabriti i druge žene i mlade djevojke na veću uključenost u ovo, po tradicionalnom shvatanju, muško područje angažmana, te time potaknuti i njihova razmišljanja o mogućnosti izgradnje uspješne karijere unutar institucija sektora sigurnosti.
Jedna od projektnih aktivnosti usmjerena je na intervjuiranje 10 uspješnih žena iz oblasti sigurnosti, odbrane i pravosuđa BiH, čije će intervjue CSS učiniti dostupnim javnosti od novembra tekuće do januara 2017. godine.
(FENA) J.Č.