2016-11-24 13:04:44
Podvodno kulturno naslijeđe učiniti dostupnim široj javnosti
SARAJEVO, 24. novembra (FENA) – Kulturno naslijeđe ispod vode, gdje se često nalaze čak i ostaci cijelih civilizacija, do sada je bilo dostupno samo roniocima arheolozima zbog njegove izuzetne vrijednosti. No, implementacijom projekta iMARECULTURE to bi se moglo uskoro promijeniti.
Za ovaj projekt izdvojeno je oko 2,3 miliona eura, koordinator projekta je Tehnički univerzitet s Kipra, a konzorcij se sastoji od 11 partnera, renomiranih institucija iz oblasti kompjuterske grafike, arheologije, historije i vizuelnih umjetnosti među kojima je i Sarajevo Graphics Group s Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Naime, putem projekta iMARECULTURE bit će korištena IT tehnologija da bi se putem napredne virtuelne realnosti, edukativne igre povećala popularnost i pristupačnost evropskog podvodnog kulturnog naslijeđa.
Prvi je to istraživački projekat iz Horizon 2020 granta Evropske komisije na Univerzitetu u Sarajevu. Od 95 aplikacija pristiglih na poziv za projektne prijedloge, samo četiri su prihvaćene, od kojih je jedna iMARECULTURE.
Kako je danas novinarima pojasnila koordinatorica projekta Selma Rizvić projekt će trajati tri godine, a cilj je pomoću tehnika virtuelne realnosti posjetiocima interneta omogućiti da pogledaju artefakte s tri podvodne lokacije Mazotos na Kipru, Xlendi na Malti i Baiae u Italiji.
Mazotos i Xlendi čuvaju ostatke potonulih brodova, a Baiae je podvodni arheološki park u kome se nalaze ostaci čitavog antičkog grada i luke sa zgradama, mozaicima i statuama.
– U okviru projekta razvit će se dvije edukativne igre i to pomorska trgovina u kojoj će igrač prevoziti robu brodovima iz antičkog perioda i doživljavati razne avanture na tom putu, te podvodna arheologija u kojoj će se simulirati proces arheološkog iskopavanja pod vodom – dodala je.
Osim toga, na izabranim lokacijama bit će moguće podvodne ture s mobilnim aplikacijama proširene stvarnosti, a u Thalassa muzeju na Kipru bit će kreirana postavka s aplikacijom virtuelne realnosti pomoću koje će posjetioci moći “zaroniti” i istražiti podvodni arheološki sajt.
Za BiH će biti osigurano 206.000 eura iz ovih sredstava, a taj novac bit će iskorišten za izradu infrastrukture da bi se slični projekti mogli razvijati i u BiH, budući da se već zna, kazala je Rizvić, da Hutovo blato krije bogato kulturno naslijeđe.
Prorektor Univerziteta u Sarajevu Izet Rađo podvukao je da je Horizont 2020 – inovirani program Evropske unije za istraživanja i inovacije koji je započeo 2014. godine, najveći program finansiranja za istraživanje u svijetu – nudi 80 milijardi eura bespovratnih sredstava organizacijama iz različitih sektora.
– Ovo je prilika da akademska zajednica i svi segmenti bh. društva implementacijom ovih projekata inoviraju svoj naučni potencijal i kreiraju nove ideje – naglasio je prorektor.
Intencija Univerziteta u Sarajevu je, podvukao je danas Rađo, da se ojača platforma kada su u pitanju međunarodni projekti te da se prošire kapaciteti na Univerzitetu da bi broj, ali i efekti projekata bili veći i bolji.
Budući da je BiH zemlja koja za razvoj nauke izdvaja samo 0,07 posto bruto nacionalnog proizvoda, rektor Univerziteta Rifat Škrijelj podvukao je da će BiH zakoračiti u evropski prostor visokog obrazovanja onog trenutka kada svi nivoi vlasti shvate da bez ozbiljnog ulaganja u naučnoistraživački i tehnološki razvoj nema razvoja države.
Najavio je da će od decembra UNSA imati savjet za nauku s akademikom Dejanom Miloševićem na čelu koji će kreirati strategiju razvoja nauke, a bit će oformljen i centar za naučna istraživanja, te je zaključio da će se nastaviti borba za izdavanje više novca za razvoj nauke.
(FENA) M.L.