2016-11-18 17:58:19
Historijski arhiv Sarajevo dobio radionicu za restauraciju pisane građe
SARAJEVO, 18. novembra (FENA) – Historijski arhiv Sarajevo dobio je radionicu za restauraciju pisane građe u kojoj će se vršiti popravka oštećenih rukopisnih i historijskih dokumenata iz perioda osmanske vladavine.
Realizirano je to u okviru projekta “Obnova kulturne baštine na Balkanu” koji je rezultat suradnje Instituta Yunus Emre i Historijskog arhiva Sarajevo.
– Historijski arhiv posjeduje dosta dokumenta iz osmanskog perioda, starih 400 do 500 godina koji su nagriženi zubom vremena te im je potrebno liječenje. Donacija koju smo dobili, zajedno s Arhivom BiH i Arhivom HNK, jeste soba za liječenje dokumenata (restauraciju i konzervaciju) – kazao je Feni direktor Historijskog arhiva Fuad Ohranović.
Pojašnjava da je, u okviru istog projekta, planirano da jedan uposlenik tog arhiva ode na edukaciju u Tursku, u cilju što efikasnijeg i boljeg korištenja donirane laboratorije.
Po riječima direktora Ohranovića, u Historijskom arhivu Sarajevo, iako osnovan 1948. godine, ranije nisu imali mogućnost da nabave tu vrstu laboratorije.
– Tek nakon rata u BiH ozbiljnije se počinje razgovarati o tome da se modernim metodama sačuvaju ti vrijedni dokumenti. Zbog toga veliki broj dokumenata iz osmanskog perioda ima određena oštećenja koja su nastala uslijed zuba vremena, a zahvaljujući ovoj donaciji moći će se tretirati – kaže i precizira da se ta laboratorija može koristiti i za neke važne dokumente novijeg datuma koje je potrebno “liječiti”.
Naglašava da nije ni čudo da dokumenti dospijevaju u fazu da im je potrebno “liječenje” ako se zna u kakvim uvjetima se čuva arhivska građa.
– Oštećenja dokumenata nisu nastala zbog rukovanja u arhivu, nego isključivo zbog toga što su bili nagriženi zubom vremena ali se može govoriti i o uvjetima u kojima se čuva arhivska građa – naglasio je.
U rafama Historijskog arhiva Sarajevo ima više od 14.000 dokumenata koji su iz osmanskog perioda (od 1463. do 1878.). Najstariji originalni dokument je naredba Husrev-bega iz 1532. s njegovim pečatom. Najstariji rukopis (knjiga) je prijepis Kur’ana kojem još nije tačno datirana godina, ali se smatra da je nastao na prijelazu 14. i 15. stoljeća.
Institut Yunus Emre provodi projekt “Obnova kulturne baštine na Balkanu” pod pokroviteljstvom Centralne Banke Republike Turske i Ministarstva za razvoj Republike Turske, a u BiH će biti postavljene tri zasebne radionice za restauraciju pisane građe (u Arhivu BiH, Historijskom arhivu i Arhivu Hercegovačko-neretvanskog kantona).
(FENA) M.L.