2016-11-13 10:17:44
Međunarodni pjesnički susreti u Brčkom okupljaju autore iz regiona i svijeta
SARAJEVO, 13. novembra (FENA) – Peti međunarodni pjesnički susreti u Brčkom bit će održani od 25. do 29. novembra u organizaciji Književnog kluba Brčko Distrikta, a okupit će dvadesetak autora iz zemalja regiona i svijeta.
Susreti su pokrenuti 2012. kao regionalni susreti, a već 2013. dobijaju karakter međunarodnih.
Na ovogodišnjim Susretima u Brčkom svoje knjige će predstaviti Muniam Alfakera (Irak/Danska), Jevgenij M’arta (Rusija), Ivo Mijo Andrić (Hrvatska) Valerio Orlić (Hrvatska), Suzana Lovrić (BiH), Nermina Omerbegović (BiH), Snežana Čkojić-Jakovljević (Srbija) i Vida Nenadić (Srbija).
O knjigama gostiju govorit će književnici i prevodioci članovi Književnog kluba Brčko Distrikta Milena Rudež, Žarko Milenić, Ernad Osmić i Mirjana Đapo.
Osim autora koji će se predstaviti novim naslovima na Susretima će učestvovati i Joso Živković iz BiH, Dejan Matić i Ivan Cvetanović iz Srbije te Stanka Rađenović iz Crne Gore.
O Književnim susretima u Brčkom, autorima koji će učestvovati te ruskoj književnosti i njenom prevođenju za Fenu je govorio književnik i prevodilac Žarko Milenić.
Milenić tako navodi da će se na ovogodišnjim susretima naći i nekoliko autora koji su učestvovali na prvim susretima, kao i oni koji su dolazili na susrete nakon što su dobili međunarodni predznak. Pjesnici se vraćaju u Brčko, smatra Milenić, jer iz tog grada i sa Susreta nose dobre utiske.
– Muniama Alfaker, irački pjesnik koji živi u Danskoj, dolazi ponovo u Brčko i ove godine mu u našem književnom klubu objavljujemo drugu zbirku pjesama. I Jevgenij M’Art (pseudonim), mladi ruski pjesnik, bio je na našim susretima, a Klub mu ove godine objavljuje zbirku prevedenih izabranih pjesama – ističe domaćin Susreta.
On naglašava da je Alfaker afirmirani pjesnik kome su izašle zbirke u nizu zemalja, a pred M’Artom tek predstoji afirmacija.
– Alfaker je pjesnik koji izvrsno spaja tradicionalno i moderno. U drugoj zbirci prevladava tuga zbog svega što se dogodilo u njegovoj domovini. M’Art je jedan od rijetkih ruskih pjesnika koji piše isključivo slobodnim stihom i ima moderne evropske uzore – ocjenjuje Milenić.
Nagrada Društva pisaca BiH u oblasti književnosti za djecu ove godine pripala je dvjema knjigama “Najdalja zvijezda do koje se voli” Ljubice Ostojić i Ariel Džino te Žarki Mileniću za knjigu “Antador, Leonov učitelj”.
Govoreći o književnosti za djecu, Milenić je ustvrdio da joj se u BiH posvećuje pažnja, ali da bi to moglo i više. On ističe da su mu djeca najdraži čitaoci, jer su iskreni i ne može im se podvaliti.
– Nastojim brisati granice između književnosti za djecu i odrasle. Moja nagrađena knjiga je zapravo bajka koju dobro prihvataju i odrasli. To je treći dio trilogije o čarobnjaku Leonu čiji je prvi dio preveden na više jezika- rekao je Milenić.
Žarko Milenić također je, između ostalog, i prevodilac s ruskog jezika te je za Fenu govorio i o prisutnosti i prevođenju ove književnosti u BiH.
Milenić je mišljenja da je u BiH ruska književnost nakon rata prilično zanemarivana. Ipak, navodi da u zadnjih nekoliko godina raste interes koji pokazuju i izdavači, dodajući da je on veći za klasiku nego za savremene pisce.
– Problem je mali broj prevodilaca u BiH u odnosu na situaciju prije rata. Zoran Kostić iz Banje Luke i ja smo najaktivniji i imamo najveći prevodilački opus na tom planu. Kako sam ove jeseni upisao postdiplomski iz ruske književnosti u Moskvi u narednih dvije-tri godine ću morati usporiti s prevođenjem – naglašava on.
U kratkom osvrtu na savremenu književnu scenu u Rusiji, skrenuo je pažnju na nekoliko imena. Ističe da su čitani i nagrađivani postmodernisti poput Vladimira Sorokina, Viktora Peljevina i Mihaila Šiškina, neorealisti poput Ljudmile Ulicke, dok je predstavnik urbane proze Lazar Prilepin.
– Popularni su i prevođeni pisci kriminalističkih romana poput Borisa Akunina, Darje Doncove, Aleksandre Marinine i Tatjane Ustinove. Takođe i pisci fantastike poput Dmitrija Gluhovskog sa serijom postapokalističnih romana te romani pisca i režisera Sergeja Lukjanenka. Nažalost, osim Sorokinovog romana “Marinina trideseta ljubav” u izdanju “Zalihice” u mom prijevodu ostalo nije objavljeno u BiH – rekao je Milenić.
Žarko Milenić je rođen 1961. godine u Brčkom. Radio je kao fizički radnik, knjižničar, novinar, ekonomist, izdavač i profesionalni književnik. Bio je niz godina tajnik i urednik za knjige prijevoda ogranka Društva hrvatskih književnika u Rijeci te izvršni urednik časopisa “Književna Rijeka”.
Predsjednik je Književnog kluba Brčko Distrikt BiH i glavni urednik njihovog časopisa za književnost i kulturu “Riječ” te elektronskog SF časopisa “Orion”.
Objavio je više od 30 knjiga proze, poezije, drama i književnih kritika u Hrvatskoj i BiH. Pojedine knjige su mu izašle u Makedoniji, Ukrajini, Armeniji i Bugarskoj. Drame su mu postavljene u Hrvatskoj i BiH, a radiodrame u Hrvatskoj i Sloveniji. Prevodi s engleskog, ruskog, bugarskog, ukrajinskog, makedonskog i slovenskog jezika. Nagrađivan je za pjesme, priče, drame i eseje u BiH, Hrvatskoj i Makedoniji. Dobitnik je specijalnog priznanja Festivala arapskih zemalja u Bagdadu, Agencije za kulturnu komunikaciju i prijevod iz Pekinga te nagrade “Ana Frank” udruženja Makedonija Prezent iz Skoplja. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva pisaca BiH, Društva novinara BiH i drugih.
(FENA) E.F.