2016-10-31 21:09:27
“Haloween Party” u sarajevskom Domu mladih
SARAJEVO, 31. oktobra (FENA) – U sarajevskom Domu mladih (Centar “Skenderija“) večeras je u povodu “Noći vještica“, praznika koji se diljem svijeta obilježava 31. oktobra, upriličena zabava pod nazivom “Halloween Party“.
Zabava je okupila mahom mlade ljude, koji su, uz maske, muziku i prigodno druženje, svjedočili ovom nesvakidašnjem događaju.
Kako je Feni kazala koordinatorica programskih manifestacija Doma mladih Valida Gabela, radi se o manifestaciji koja se drugi put organizira u povodu Noći vještica u Centru Skenderija, a na zadovoljstvo njenih sudionika.
Dodala je da je za ovu priliku scenski ambijent Doma mladih, čiji je kapacitet oko 300 mjesta, specijalno osmišljen uz prateće svjetlosne efekte i muziku iz horor-filmova, te da u sklopu programa koji traje do iza ponoći nastupa “Almir M & Tribun band“.
Noć vještica je praznik koji potiče iz vremena prije Krista. Kelti, drevni paganski narod s područja današnje Irske, Velike Britanije i sjeverne Francuske, svake godine krajem oktobra slavili su svetkovinu Samhain (“kraj ljeta”) uz vjerovanje da u to vrijeme zlodusi i duhovi umrlih lutaju Zemljom više nego u bilo koje drugo doba godine.
Otuda običaj maskiranja u kosture, duhove, vještice i demone – na taj način bi živi stupali u ‘mističnu zajednicu’ s umrlima, kroz čin podražavanja mrtvih i tumaranja po mraku.
Usprkos prihvaćanju kršćanstva, misionari nisu uspijevali iskorijeniti neke paganske običaje, pa je Crkva u 7. stoljeću pronašla solomonsko rješenje – 1. novembra proglašen je praznikom Svi sveti, dok je od 11. stoljeća i 2. novembar praznik – Zadušnice, ili Dan mrtvih, kada se priziva sjećanje na sve pokojnike.
Riječ Halloween potječe od engleskog naziva “All Hallows Eve”, koja označava Svetu večer, noć uoči Svih svetih, a glavni simboli Noći vještica su bundeve, upaljene baklje i maškare.
U toj noći su se gasile vatre na ognjištima, a legenda kaže da mrtvi dolaze posljednji put na ovaj svijet, pa su im pojedinci ostavljali hranu na pragovima svojih kuća, a drugi izdubljene bundeve ili krompire sa upaljenom svijećom, kako bi duše vidjele put nazad.
Tako su nastale i neizostavne lampe od izdubljenih tikvi, koje su u 16. stoljeću postale popularne najprije u Americi, a onda i u ostatku svijeta.
Velika zasluga za popularizaciju proslave Noći vještica pripisuje se američkom reditelju Johnu Carpenteru koji je 1978. godine snimio istoimeni horor na tu tematiku.
Danas se Noć vještica smatra jednim od najkomercijaliziranijih praznika uopće. Naime, u danima uoči Halloweena potroše se milioni dolara na kupovinu kostima vještica, vukodlaka i drugih mitoloških bića, kao i za organiziranje raznih tematskih zabava.
(FENA) M.B.