2016-10-10 13:22:41

Konferencija “Dostojanstvo u mentalnom zdravlju: Psihološka prva pomoć za sve”

SARAJEVO, 10. oktobra (FENA) – Više od 450 miliona ljudi u svijetu ima neki od mentalnih poremećaja, a procjenjuje se da bi svaka četvrta osoba tokom svog života mogla imati određenih problema s mentalnim zdravljem. Suicid je drugi najčešći uzrok smrti među mladim ljudima diljem svijeta, a, prema predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), do 2020. godine depresija će biti drugi uzrok ukupnog obolijevanja i jedan od vodećih javno zdravstvenih problema.

Istaknuto je to na konferenciji korisnika usluga mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini pod nazivom “Dostojanstvo u mentalnom zdravlju: Psihološka prva pomoć za sve” koja je organizirana danas na Ilidži (Sarajevo), a čije održavanje koincidira s Međunarodnim danom mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. oktobra.

Cilj konferencije, koja se održava pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva zdravstva i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a, kao i Asocijacije XY i uz potporu Ambasade Švicarske Konfederacije u Bosni i Hercegovini, jeste podizanje svijesti o mentalnim poremećajima i njihovom utjecaju na stanovništvo, te predstavljanje dobrih praksi i korisničkih inicijativa u oblasti mentalnog zdravlja.

Kako je na pres-konferenciji upozorio počasni gost skupa i svjetski autoritet u oblasti mentalnog zdravlja prof. dr. Norman Sartorius iz Švicarske, ljudi koji imaju neki od duševnih poremećaja suočavaju se sa stigmom i kontinuiranom diskriminacijom u svakom pogledu, počevši od diskriminacije na poslu, ili u školi, kao i u mnogim drugim životnim situacijama.

– Ako ne možemo ukloniti stigmu, možemo i zakonom i nastojanjem ukloniti diskriminaciju u velikoj mjeri – kazao je Sartorius, ističući da je za unapređenje mentalnog zdravlja stanovništva neophodno ostvariti odgovarajući koordinaciju svih sudionika u programu duševnog zdravlja, uključujući zdravstvene ustanove i službe, kao i društvenu zajednicu u cjelini.

Naglasio je da na tom planu značajna uloga pripada centrima za mentalno zdravlje i udruženjima koja okupljaju korisnike usluga u oblasti mentalnog zdravlja, ocijenivši da je za daljnji sistemski napredak neophodno pokazati više dobre volje, odnosno ‘otvoriti srce’ i pružiti ruku ljudima koji se suočavaju sa zdravstvenim poteškoćama.      

Na značaj uključivanja i sudjelovanja oboljelih u kreiranju boljeg ambijenta za (iz)liječenje ukazali su član Organizacionog odbora (OO) konferencije i predstavnik korisničkog udruženja “Feniks” iz Tuzle Vahid Đulović i članica OO i predstavnica korisničkog udruženja “Zajedno” iz Banje Luke Ružica Atanacković,  najavljujući da će se uskoro na nivou BiH biti formirana asocijacija spomenutih korisničkih udruženja.

Pozvali su na zajednički i snažniji angažman svih aktera da bi mentalno zdravlje koje je nerijetko tabu-tema bilo na odgovarajući način tretirano, uključujući i razbijanje prisutnih predrasuda i stereotipija, uz napomenu da je u posljednje vrijeme ostvaren značajn napredak kada se radi o vraćanju dostojanstva ljudima koji boluju od duševnih poremećaja, te njihovoj socijalnoj inkluziji.

O različitim aspektima unapređenja zdravstvene zaštite u oblasti mentalnog zdravlja govorili su pomoćnik federalnog ministra zdravstva za međunarodnu saradnju i koordinaciju razvoja strategija dr. Goran Čerkez i direktorica Projekta mentalnog zdravlja u BiH Dženita Hrelja- Hasečić, akcentirajući važnost animiranja stanovništva za odgovarajući tretman mentalnih bolesti, budući da se jedan od četiri odrasla čovjeka u životu susreće s tom vrstom zdravstvenih problema.

Nužno je, kako je rečeno, djelovati na prevenciji i sprečavanju transgeneracijske traume, budući da su kod stanovništva BiH prisutne posljedice ratnih dešavanja, tranzicijskog razdoblja i porasta socijalne nesigurnosti.

Konstatirano je, istovremeno, da je BiH ostvarila značajan napredak u procesu reforme zaštite mentalnog zdravlja, koja je počela 1996. godine, te da je naša zemlja jedina u regionu jugoistočne Evrope koja je uspostavila mrežu od 68 centara za mentalno zdravlje u zajednici.

Napredak na tom planu pozdravila je direktorica za suradnju švicarske ambasade u BiH Barbara Dätwyler Scheuer, podsjećajući da je vlada njene zemlje pružila tehničku i finansijsku pomoć za realizaciju Projekta mentalnog zdravlja u BiH, te da je u posljednjih sedam godina u tu svrhu uložila 15 miliona KM.

Po njenim riječima, reforma u toj oblasti orijentirana je ka stvaranju uvjeta za dostojanstven život osoba s mentalnim poremećajima, odnosno jačanje kvaliteta zdravstvenih usluga i zaštitu prava oboljelih i njihovih porodica.

Sudionici konferencije posvećene različitim aspektima mentalnog zdravlja su profesionalci iz ove oblasti i korisnici usluga mentalnog zdravlja u BiH.

Na skupu će, kako je najavljeno, biti predstavljeni antistigma-programi koji se provode u okviru Projekta mentalnog zdravlja u BiH i osobne priče uspješnog oporavka osoba s mentalnim poremećajima.

Sudionici će razmatrati i teme u vezi s pojavom novih strategija u zaštiti mentalnog zdravlja, individualnim terapeutskim planom psihološke prve pomoći, te, među ostalim, pokušati odgovoriti na pitanja – Koji su najbolji mehanizmi zaštite prava osoba s mentalnim poremećajima, koliko je važna edukacija na tom planu, te na koji način povezati medije i psihijatrijsku struku u borbi protiv stigmatizacije i diskriminacije osoba s mentalnim poremećajima.

(FENA) M.B.