2016-09-30 16:25:19

Retenzije – odbrana od poplava i prirodna vrijednost

BANJA LUKA, 30.septembra (FENA) – U organizaciji Centra za životnu sredinu u Banjoj Luci su danas predstavljeni rezultati projekta „Biodiverzitet i značaj prirodnih retenzija uz rijeku Savu“, koji je finansiran od njemačke fondacije EuroNatur.

Retenzije predstavljaju, kako je saopćeno, prostore za izlijevanje i akumulisanje viška vode. Na taj način se daje prostor rijekama da se oslobode viška vode u slučaju poplava i smanjuje udarni talas.

Nakon poplava u maju 2014. godine, kada je ciklon niskog pritiska zraka pogodio veliki dio regije, najveću štetu pretrpjele su Bosna i Hercegovina, Srbija i Hrvatska.

Posljedice poplava danas su, kada je prisutna sve veća urbanizacija, veća gustina naseljenosti u poplavnim dolinama i veći uticaji klimatskih promjena, češće, rasprostranjenije i ozbiljnije, a time su i ljudi i imovina sve izloženiji. Osim toga, očekuje se da će izloženost poplavama još porasti zbog uticaja klimatskih promjena, navode iz ovog centra.

U novembru 2015. godine, Centar za životnu sredinu je započeo implementaciju projekta „Biodiverzitet i značaj prirodnih retenzija uz rijeku Savu“ koji se bavi promocijom uspostavljanja prirodnih retenzija kao mjere za kontrolu poplava.

-Kako bi se ozbiljno suočilo s poplavama kao rastućom prijetnjom, osim kratkoročnih tehničkih mjera, potrebno je razmotriti dugoročna sistemska rješenja uključujući uspostavljanje prirodnih retenzijskih zona – istakao je Jasmin Pašić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu.

Smatraju da vlasti trebaju uzeti u obzir veliki potencijal prirodnih retenzija na ovom području jer još postoje velike neurbanizovane površine koje mogu biti korištene upravo kao prirodne retenzije, na mnogostruku korist.

Dio projekta su bila i preliminarna terenska istraživanja, koja su trajala u periodu od marta do augusta ove godine na osam identifikovanih lokaliteta uz rijeku Savu.

-Fokus je bio na staništima i vrstama koje se nalaze na EU direktivama o pticama i staništima, kao i vrste zaštićene na osnovu domaće legislative. Istraživane su različite grupe organizama i to: ptice, sitni sisari, ribe, vodozemci i gmizavci, insekti i flora u granicama definisanog područja. Prilikom pisanja izvještaja, svako od eksperata je iz svog ugla dao preporuke upravljanja u skladu sa grupom istraživanih organizama, dodao je Pašić.

Na prezentaciji, iako su bili pozvani, nisu se pojavili predstavnici nadležnih institucija.

(FENA) E.F.