2016-09-29 16:45:04
Javna rasprava o zahtjevu za ocjenu ustavnosti odredbi Izbornog zakona BiH
SARAJEVO, 29. septembra (FENA) – Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas je u plenarnom sazivu razmatrao Zahtjev Bože Ljubića (predmet U-23/14), u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), za ocjenu ustavnosti određenog broja odredbi Izbornog zakona BiH, koje se prioritetno odnose na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
Odluka u vezi s ovim predmetom bit će donesena na jednoj od narednih plenarnih sjednica Ustavnog suda BiH, a održana javna rasprava bila je prilika za dodatno argumentiranje stavova podnositelja zahtjeva
U fokusu javne rasprave, odnosno ustavnopravnog spora našla su se pitanja konstitutivnosti naroda, njihove ravnopravnosti i proporcionalne zastupljenosti, kao i legimiteta izabranih predstavnika temeljem slobodnih i demokratskih izbora.
Kako je u uvodnom dijelu naznačio predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman, ključna pitanja za sudionike javne rasprave tiču se načina izbora delegata Doma naroda Parlamenta FBiH (biraju se iz svih deset kantona, ukupno po 17 delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda) i načelo proporcionalnosti (broj delegata jednog konstitutivnog naroda u Domu naroda iz pojedinog kantona u odnosu na broj stanovnika relevantnog kantona), a u kontekstu temeljnih naćela evropskog izbornog naslijeđa, što podrazumjeva opće, jednako, slobodno, tajno i neposredno pravo glasa.
Relevantnim je ocijenio i pitanje izbora delegata u odnosu na garancije legitimnog političkog predstavljanja temeljenog na demokratskom izboru onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa, te u odnosu na temeljna načela konstitutivnosti i ravnopravnosti iz Ustava Bosne i Hercegovine.
Predmet razmatranja bio je i odnos Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH u skladu sa ustavnim načelima unutar kojih se propisi moraju donositi, odnosno međusobni odnos Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH i načela iz Ustava BiH na koje se poziva podnosilac zahtjeva.
Podnositelj zahtjeva, među ostalim, navodi da osporene odredbe Izbornog zakona BiH nisu u skladu s Ustavom BiH u vezi s pojedinim odredbama Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju, odredbama Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, a koje čine sastavni dio Ustava BiH.
Ljubić precizira da je odredbama Izbornog zakona (čl. od 10.10. do 10.18) reguliran izbor poslanika u Dom naroda Federalnog parlamenta dok je članom 20.16A određena raspodjela mjesta za svaki konstitutivni narod koji se bira u svakom pojedinom kantonu.
Istovremeno, smatra „da temeljno načelo demokratskih izbora i demokratske volje birača nije predstavljeno u federalnom Domu naroda zbog kršenja načela proporcionalnosti što konstitutivne narode stavlja u neravnopravan položaj“, ilustrirajući to aktuelnom stanjem posrednog izbora delegata iz saziva kantonalnih skupština (obavezan izbor po jednog delegata konstitutivnog naroda iz svakog kantona), ustvrdivši da je pritom višestruko prekršeno načelo proporcionalnosti koje proističe iz broja jednog konstitutivnog naroda u kantonu u odnosu na ukupan broj tog naroda na nivou FBiH.
Navodi, nadalje da se cjelokupna ta situacija, odnosno „diskriminirajući pristup“ reflektira i na razini države, s obzirom na to da je Dom naroda BiH ‘derivat’ federalnog Doma naroda.
Podsjetio je da je aktuelni Izborni zakon donesen nakon amandmana na Ustav entiteta od visokog predstavnika 2002, navodeći, također, da se njime krše temeljne odredbe Ustava BiH koje se tiču demokratskog predstavljanja i izborne volje konstitutivnih naroda
Ljubićev zahtjev dodatno su elaborirali i članovi njegovog tima – Bariša Čolak, Ivan Vukoja i Josip Merdžo, osporavajući i odredbu Ustava FBiH „kojom je omogućen izbor po jednog delegata u federalni Dom naroda i iz kantona u kojima nema pripadnika jednog konstitutivnog naroda, pri čemu taj izbor ne proističe iz volje naroda, nego iz zakonske norme, a što slijedom toga dovodi do ogromne razlike u vrijednosti glasa potencijalnih birača“.
Vlastita stanovišta obrazložili su i članovi Centralne izborne komisije BiH Stjepan Mikić i Suad Arnautović, koji su, usto, odgovarali i na upite sudija, kao i predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara, koja je govorila o funkcioniranju, odnosno djelovanju ovog doma u praksi, te određenim nedoumicama u vezi s tim.
Pitanje izbora u širem kontekstu elaborirao je prof dr. Zvonko Miljko s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, fokusirajući se na temeljne načela savremenih demokratskih izbora, te njihove refleksije na funkcioniranje društvenopolitičkog sistema uopće.
Budući da se na javnu raspravu nisu odazvali predstavnici PSBiH, uslijedila su pitanja sudija sudionicima, a kojima su problematizirane teme od značaja za meritum ovog ustavnosudskog postupka.
Među ostalim, otvorena su pitanja poput temporalnog karaktera osporenih zakonskih normi, odnosno njihovog važenja do potpune provedbe Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, kojim je regulirano pravo povratka izbjeglih i raseljenih osoba, kao i pitanje revidiranja izbornog zakonodavstva nakon novog popisa stanovništva iz 2013. godine.
Veliki broj pitanja odnosio se na odnos konstitutivnosti, ravnopravnosti i pariteta, te proporcionalnosti i legitimiteta izabranih predstavnika tokom izbornih ciklusa.
Javnoj raspravi su uz dužnosnike domaćih institucija prisustvovali i predstavnici Misije OSCE-a u BiH, OHR-a i EUSR-a, kao i Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, te ambasador Republike Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio i predstavnici akademske zajednice.
Odluku o održavanju javne rasprave u ovom predmetu Ustavni sud BiH je donio na plenarnoj sjednici 26. maja, a zahtjev za ocjenu ustavnosti osporenog zakona zaprimljen je 20. septembra 2014. godine.
(FENA) E.F.