ZAGREB, 23. rujna (FENA/Hina) – Monografska izložba “Zagrljaj erotike i plastike” slikara Munira Vejzovića, otvorena u četvrtak navečer u Modernoj galeriji u umjetnikovoj nazočnosti, u nekoliko muzejskih dvorana posredstvom 85 djela nastalih u proteklih nekoliko desetljeća približava, kako je rečeno, fantastičan Vejzovićev umjetnički svijet.
Većina izloženih djela – ulja na platnu, crteži i skulpture posuđena je iz autorova atelijera, nekoliko slika je iz fundusa Moderne galerije, a dio radova je iz zbirka privatnih kolekcionara – Zbirke Biškupić te zbirki obitelji Maroević i Balenović, rekla je kustosica u Modernoj galeriji i urednica pratećega kataloga Lada Bošnjak Velagić.
Uz zahvalu privatnim kolekcionarima, Bošnjak Velagić posebice je zahvalila akademiku Tonku Maroeviću zbog, kako je istaknula, “autorske koncepcije i beskrajnog mara kojim je pratio ovaj projekt od zamisli do realizacije”. Na iznimno zanimljivoj kontekstualizaciji opusa Munira Vejzovića zahvalila je pak autorima stručnih tekstova u katalogu likovnim kritičarima Nikoli Albanežeu i Milanu Bešliću.
Akademik Maroević je s Vejzovićem napravio izbor eksponata za zagrebačku izložbu, autor je i postava izložbe te predgovora u katalogu, a i otvorio je izložbu rekavši kako mu je drago s okupljenima podijeliti zadovoljstvo zbog ove izložbe.
Uz napomenu kako je Vejzovićevo slikarstvo “već činjenica stanovite povijesti, a i recepcije koja je vrlo široka i raznolika”, Maroević je ustvrdio kako ova umjetnikova izložba svjedoči da “Vejzović nije zastao i da su njegovi interesi i danas živi i gotovo bih rekao mladenački, a Vejzovićevo je slikarstvo prvenstveno izraz njegova veselja, neravnodušnosti i volje za življenjem”.
“Erotizam kao neka podloga po čemu je Vejzović, s jedne strane i poznat, veselje pejzaža, vedute, portreta, akta u svakom slučaju u klasičnim disciplinama i mediju govore da Vejzović u svakom slučaju nastavlja u dijalogu s velikanima”, rekao je Maroević.
Takav je pristup, objasnio je, obvezujući, katkad je to i otežavajuće ali, istaknuo je Maroević, raditi varijacije na temu, nastaviti se pozivati na uzore i od njih krenuti dalje – prema sebi to je naravno zadaća i mogućnost slikara koji ima povjerenja u svoj medij i svoje mogućnosti.
Kako je rekao Maroević, u sedam do osam muzejskih dvorana, vidimo različite aspekte i morfološke izazove, a opet, s druge strane, riječ je o slikaru koji ne napušta vidljivi svijet i svojevrsnu referencijalnost, vezanost uz motiv pa makar ti motivi bili često iz muzeja i reprodukcija. Svaki put, istaknuo je, to je ‘začinjeno’ onim što je najvažnije – emocionalnošću crte koja, reklo bi se, ‘vibrira’ i boje koja emocionalno reagira.
U tom smislu, smatra, “raznolikost znači i svojevrsno bogatstvo, a usudio bih se reći čak, ako u nekim radovima i osjećamo ‘skicoznost’, pa čak i neku nedovršenost, dva-tri rada se jedan s drugim nadopunjavaju i na neki način uspostavljaju novu relaciju”.
U svakom slučaju, zaključio je akademik Maroević, “pred nama je opus u zreloj fazi koji, naginjujući se i okrećući u prošlost istovremeno traži i svojevrsno ishodište, a mi interpreti, prisjećamo se velikoga Vejzovićeva prijatelja Josipa Depola, a referenca na to staro prijateljstvo je i jedan od izloženih radova”.
Iako je, podsjetio je Maroević, često posjećivao umjetnikov atelijer, posvjedočio je kako mu se čini da tek u prostoru Moderne galerije slike dobivaju na svojoj pravoj važnosti, a uvjeren je kako će to potvrditi i recepcija posjetitelja.
Munir Vejzović rođen je u Doboju 1945. U Sarajevu je pohađao Školu za primijenjenu umjetnost, a studij slikarstva nastavio je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti kod profesora Ljube Ivančića, Ive Režeka, Krste Hegedušića, Vjekoslava Paraća i Antuna Mezdjića u čijoj klasi je diplomirao1970. Tijekom studija je kod profesora Frane Baće učio i grafiku kao neobavezni predmet, a tijekom polugodišnjega boravka u Parizu 1968. neobavezno je pohađao Ecole des Beaux Arts. Od 1977. radi kao profesionalni slikar, a svoj bogat slikarski, crtački, grafički i kiparski opus često izlaže u Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji i diljem svijeta.
Vejzovićeva izložba može se razgledati u Modernoj galeriji do 20. listopada.