Misterije prošlosti: 100-godina od smrtonosne pandemije gripe

Tek nedavno riješena je misterija zašto je pandemija tzv. španske gripe pobila skoro više ljudi nego Prvi i Drugi svjetski rat, napadajući uglavnom zdrave, mlade osobe, a ne uobičajenu stariju populaciju.

Prema novijim procjenama, u prvom globalnom planetarnom sukobu, Prvom svjetskom ratu (1914. – 1918.) poginulo je ili umrlo od njegovih indirektnih posljedica oko 10 miliona vojnika i 6-7 miliona civila. Precizan broj ljudskih žrtava u još krvavijem Drugom svjetskom ratu (1939. – 1945.) nepoznat je i do danas, a procjenjuje se na oko 55 miliona ljudi.

U dva besmislena i stravična rata, koji su ukupno trajali 10 godina, od čovjekove ruke, dakle, stradalo je više od 70 miliona ljudi.

Pandemijska HiN1 zaraza, poznata kao španska gripa, trajala je ”samo” tri godine – od januara 1918. do decembra 1920. – i inficirala više od 500 miliona ljudi širom planeta. Nije bilo pošteđeno čak ni stanovništvo udaljenih pacifičkih i arktičkih otoka. Bolest je zahvatila cijeli svijet, sve osim rijetkih najizoliranijih krajeva, a širila se nezaustavljivo i nevjerovatnom brzinom.

Ni broj žrtava španske gripe nije precizno utvrđen, pa se navodi da je najmanje 50 miliona ljudi umrlo, ali je moguć i dvostruko veći broj žrtava, što je tada bilo 3 do 5 % cjelokupne planetarne populacije.

Eto koliko je priroda moćna – i kako može biti brutalna, brutalnija od svakog čovjekovog besmislenog divljaštva i bahatosti.

Sve do nedavno španska gripa je bila jedna od najvećih biomedicinskih misterija u povijesti: zašto je smrtonosna pandemija većinom pogađala zdrave, mlade odrasle osobe.

Pokazalo se da je objašnjenje, zapravo, prilično jednostavno.

Ljudi rođeni dvadesetak godina prije pandemije u djetinjstvu nisu bili izloženi oblicima gripe sličnim onoj koja se pojavila 1918., zbog čega su joj bili podložni.

To je vrlo važno, jer moderne studije govore da prva gripa kod djece ima najveći utjecaj na imunitet, odnosno obrambeni sistem čovjeka tokom života.

Stariji su ljudi, u međuvremenu, bili izloženi sličnim oblicima španske gripe, te su razvili određeni imunitet. Prema tome, pandemija svoj nevjerojatno smrtonosni učinak duguje promjenama kod sezonskih oblika gripe koje su se dogodile generaciju ranije.

”Najsmrtonosnija pandemija gripe u biti nije utjecala na stariju generaciju, koja je uobičajeno najčešća žrtva sezonskih gripa, već je napala mladu generaciju”, utvrdio je biolog Michael Worobey sa Sveučilišta Arizona, vodeći autor izvještaja u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. ”Mladi su ljudi, od 18 do 29 godina, umirali masovno. Procjenjuje se da je španjolska gripa ubila jednu na svakih 200 osoba.”

Ovo otkriće moglo bi pomoći medicinarima da se nose s budućim pandemijama, kao i s trenutnom  zabrinutošću zbog mutiranih sojeva smrtonosne ptičje gripe koja prelazi na ljude. To bi moglo promijeniti način cijepljenja protiv gripe koji danas provodimo, tako da ne cijepimo ljude protiv trenutnih, sezonskih oblika gripe, već protiv onih oblika gripe protiv kojih nisu stekli odgovarajući imunitet u djetinjstvu.

Sezonski sojevi gripe obično traju desetljećima. No, ti su periodi često ‘okrunjeni’ izbijanjem novog oblika gripe, poput pandemije H1N1 gripe 2009. godine, što je dovelo do vladavine novog sezonskog soja gripe, koja je i trenutno aktualna, a ubila je otprilike 284.000 ljudi diljem svijeta, prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u.

Bakterijska upala pluća uzrokovana španskom gripom, a koja je zapravo dokrajčila većinu žrtava, danas može izliječiti antibioticima.

”Da je postojalo nešto posebno smrtonosno u soju španske gripe, ponestalo bi nam sreće da se takvo što ponovo ne dogodi”, kaže Worobey. ”No, ako je stvar samo u nedostatku izloženosti određenom soju gripe, možemo se pouzdati u pravilne oblike liječenja.”

Ako je to u pitanju, proizvođači budućih cjepiva protiv gripe mogli bi uskladiti sastojke ss atarošću pacijenta, s ciljem fokusiranja na sojeve gripe kojima vjerojatno nisu bili izloženi u djetinjstvu.

”Istraživanje nam zaista nudi veliku podršku razvijanju ‘univerzalnog’ cjepiva protiv gripe, koje bi ciljano sprečavalo sve varijacije i sojeve gripe”, završava Worobey. ”Takvo bi cjepivo sprečavalo sve sojeve gripe, a ne samo trenutni sezonski oblik gripe.”

Preneseno sa Zen.ba