Dolazi zima. Kako i za koliko novaca se možemo grijati?

Dome slatki dome Metropol

U gradovima koji imaju kvalitetno riješen sistem centralnog grijanja ova tema nije zanimljiva. Svi ostali (a njih je, nažalost, najviše) muče se sa izborom rješenja koje će niti najefikasnije, a istovremeno finansijski podnošljivo.

Grijanje na drva i ugalj tradicionalno je najčešće u ovim krajevima, ali samo u porodičnim kućama koje imaju mogućnost skladištenja ovih glomaznih energenata i kvalitetan sistem dimnjaka. Što znači da ne postoji kao opcija u stambenim zgradama.

No, kada je stigao pelet, kao energetski efikasan, a istovremeno ekološki puno prihvatljiviji, kućna domaćinstva su dobila idealni sistem grijanja. Uz to, u zadnje vrijeme se pojavljuju i sobni kamini na pelet, s mogućim priključenjem na sistem radijatora, pa je ovaj energent mogao ući i u stambene zgrade.

Ali, naša posla!

Pelet je postao toliko popularan da je potražnja počela nadmašivati ponudu, a u isto vrijeme proizvođači, kojih je sve više, počinju kalkulirati, pa se, pred ovu sezonu izraženo, dogodila (vještačka?) nestašica s jednim ciljem – podizanjem cijene. Kad udare veliki minusi, više neće biti pitanja koliko košta. Tako će ovaj ”senzacionalni energent” postati roba neizvjesne dostupnosti, a slijedom toga i diskutabilne isplativosti.

Ostavimo li po strani ruralne krajeve i porodične kuće, koje su opcije na raspolaganju u gradovima, odnosno u stambenim zgradama?

grijanje-na-drva

Grijanje na drva

Raznolika ponuda kućnih peći, pogotovo u formi sobnih kamina, uključuje ovu opciju kao moguće grijanje u stanovima.

Cijena drveta ovoj energent čini najisplativijim grijanjem. Ali, ako zgrada nema dimnjake i ako ne postoji mogućnost skladištenja iscijepanih drva, na ovo odmah zaboravite. Tamo gdje pretpostavke ipak postoje, problem je što peći/kamini uglavnom zagrijavaju samo onu prostoriju u kojoj se nalaze.

grijanje-plinske-peci

Grijanje na plinske peći

Za kupovinu plinskih peći treba znatno manje novca nego za kaminske peći. Međutim, problem je isti – zagrijavaju samo prostorije u kojima se nalaze, dok potrošnja plina ovo grijanje ne čini baš ekonomičnim, ako je jedini sistem.

Zapravo, preporučuje se samo za grijanje malog i dobro izoliranog prostora ili povremeno dogrijavanje u prijelaznim meteorološkim prilikama.

grijanje-na-struju

Grijanje na struju

Grijanje na struju je najkontroverznija opcija kada se postavi pitanje koje je najisplativije grijanje.

Ovo je, zapravo, najskuplja varijanata, ali brojni građani svoje domove zagrijavaju na struju tvrdeći kako ovaj izbor predstavlja najbolji odnos cijene i kvalitete.

Ono što je najprimamljivije kod grijanja na struju definitivno je lakoća održavanja i korištenja. Ovo je apsolutno čisto grijanje koje ne prlja dom te je potreba za održavanjem svedena na redovne servise.

Još jedna prednost jeste relativno povoljna investicija u opremu, ali na temu potrošnje i cijene struje valja razmisliti o sljedećim elementima – efikasnost se drastično smanjuje ako toplotna izolacija prostora nije izvrsna, kod izrazito niskih vanjskih temperatura ovo grijanje neće baš zadovoljiti, a grijati vrlo velike prostorije vrlo je diskutabilno.

Ako živite u stanu od 100 m2, sa visinom plafona 2,50 m i solidnom izolacijom, teško da ćete moći pregurati sezonu grijanja (i da se ne smrzavate) bez potrošenih 30.000 kW, a kada to pomnožite s prosječnom cijenom od 0,12 KM/kW, eto ga iznos od 3600 KM.

No, svi ranije pobrojani problemi razlog su da veliki broj ljudi grijanje na struju bira kao opciju, pa ćemo je detaljnije razraditi.