Frida i Diego

Velike ljubavi velikih ljudi – Frida Kalo i Dijego Rivera

GPS za dušu Jedi moli voli Pričam ti priču

Frida je bila mlada slikarka koja je od slavnog meksičkog muraliste zatražila stručno mišljenje o svojim radovima. Uprkos razlici od dvadeset godina, između njih se rodila burna i strasna ljubav.

Vjenčali su se 1929. godine, kad je ona imala 22, a on 42 godine, na veliko razočarenje Fridinih roditelja koji su par nazvali „slon i golubica”. Teški karakteri i nestalne emocije koje su ih vodile u brojna nevjerstva uslovili su da se razvedu nakon deset godina braka, 1939. godine, a ubrzo potom ponovo vjenčaju, nastavljajući burnu sagu svoje ljubavi. Njihov brak su pratili profesionalni uspjesi, pa mnogi ovaj najpoznatiji umjetnički par Latinske Amerike danas nazivaju „najuspješnijom umjetničkom alijansom”. Umjetnički rad Fride i Dijega je bio visoko cijenjen još za vrijeme njihovih života, što je veliki i rijedak blagoslov za umjetnika. Za razliku od profesionalnog, njihov emotivni život je bio beskonačni tobogan.

Dijego Rivera (1886-1957) rođen je u Gvanahuatu u Meksiku, ali se sa porodicom preselio u Meksiko Siti kada je imao osam godina. Studirao je na Akademiji San Karlos i usavršavao se u radionici Hosea Gvadalupe Posade, čiji je uticaj veoma primijetan u njegovim radovima. Odlazi u Pariz 1909. godine, kao dobitnik stipendije, i tamo se upoznaje s Pablom Pikasom. Nakon kraćeg eksperimentisanja s kubizmom, razočaran elitizmom pariskih umjetničkih krugova odlazi u Italiju gdje se posvećuje proučavanju umjetnosti renesanse.

Nakon povratka u Meksiko, Dijego se vraća svojim korijenima. Otkriva da želi da stvara umjetnost koja će biti bliska njegovom narodu. Ovom stavu značajno je doprinijelo učešće u Meksičkoj socijalističkoj revoluciji, koje ga je inspirisalo da narod Meksika kroz svoje radove edukuje o nacionalnoj istoriji i kulturi. Njegovi murali, izloženi na javnim mjestima, ilustruju hispano kulturu u pred-kolumbijskom periodu, špansko osvajanje, pokatoličavanje starosjedilaca, socijalne teme i Meksičku revoluciju. Pored murala, Dijego u tom periodu najčešće na manjim formatima slika radnike i seljake, a posebnu inspiraciju nalazi u zemlji i njenim plodovima…