Antidepresivi i lijekovi za smirenje, koji su se do prije samo nekoliko godina u BiH mogli dobiti bez recepta, sada su pod strogom kontrolom liječnika.
Sasvim jasan razlog objašnjava, u bh. izdanju ”Večernjeg lista”, doc. dr. Alma Džubur-Kulenović, direktorica neuropsihijatrijskih disciplina na UKC u Sarajevu: ”Uzimanje apaurina i sličnih lijekova iz grupe benzodijazepina (Lexillium, Xanax, Ansilan, Loram itd.) na svoju ruku jednako je uzimanju marihuane, heroina i kokaina”.
Drugim riječima, ovi lijekovi izazivaju ozbiljnu ovisnost, a nekontrolirano korištenje pacijentu može samo naštetiti.
Podatak koji se objelodanjuje uz ovu priču posebno je zabrinjavajući. Apoteke Sarajevo su obradile i uporedile podatke za sedmi, osmi i deveti mjesec ove i prošle godine, pa se pokazalo da je u ta tri mjeseca 2015. izdano 78.992 kutije lijekova, a u 2016. još i više – 80.476 kutija. Mjesečno je to oko 27.000 doza, što praktično znači da se u Sarajevu, koje broji oko 275.000 žitelja, skoro svaki deseti stanovnik ‘drogira’.
Glavna implikacija glasi: sve više je ovdje depresivnih, dakle ozbiljno bolesnih, a uz nepoznati broj nedijagnosticiranih pacijenata, problem je sigurno još alarmantniji, ne samo u Sarajevu, nego u cijeloj BiH.
A koliko to jeste poziv za odlučne mjere potvrđuje i današnja Fenina vijest – broj samoubistava u Republici Srpskoj je u porastu u prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isti period lani.
